NEWS
SPORTduo – s2

Zapletena priča o odvjetničkoj naknadi iz gradskog proračuna

29.07.2008. 00:00; ; Početna / Novosti / Iz Grada Poreča / Zapletena priča o odvjetničkoj naknadi iz gradskog proračuna

Revizorski izvještaj poslovanja Grada u prošloj godini ponovno je na površinu iznio neraspletenu priču o odvjetničkoj naknadi od 793 tisuće kuna isplaćenih odvjetničkom uredu Robertina Bilobrka za usluge povezane s provođenjem natječaja Hrvatskog fonda za privatizaciju o prodaji zemljišta na porečkoj Facinki. U nalazu Državne revizije stoji da troškovi odvjetnika nisu plaćeni onako kako je bilo propisano ugovorom. Pokušali smo još jednom raspetljati taj zamršeni čvor i došli do odgovora da jedino još Hrvatski sabor, nakon rasprave o revizijama, može eventualno donijeti zaključak da li i što treba poduzeti.

No, počnimo iz početka.

Grad je htio kupiti zemljište na Facinki od Fonda, kako bi ga opremio infrastrukturom, oformio parcele i višestruko skuplje prodao poduzetnicima (na tom mjestu DPU-om je predviđena servisno-uslužna zona). Međutim, to je zemljište, uz niz drugih parcela, bilo predmet sudskog spora u kojemu je Agrokor (vlasnik porečke Agrolagune koja je koristila dio toga zemljišta) pokušao osporiti uknjižbu HFP na to zemljište tvrdili su da zemljište pripada Agrolaguni. U razgovoru gradonačelnika Edija Štifanića s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem, potonji je obećao iz sudske tužbe izuzeti zemljište za koje je zainteresiran Grad, pod uvjetom da bude Gradu i prodano, što je potpuno neizvodivo kada je u pitanju javni natječaj, u kojem je kupac onaj tko ponudi veću cijenu. Pokazalo se i da Agrokor iz tužbe nije mogao izuzeti dio zemljišta, a konačnom je presudom odbijena kompletna njegova tužba protiv HFP-a.
Grad je u međuvremenu angažirao zagrebački odvjetnički ured Bilobrk, radi »usluqe pravnog zastupanja u predmetu kupnje zernljšta«. Ugovorom koji je potpisan predviđena je nagrada odvjetniku od pet posto ugovorene kupoprodajne cijene zemljišta, ako ga Grad uspije kupiti na natječaju. Ako Grad ne kupi zemljište, ugovorom je utvrđeno da će odvjetniku biti plaćen posao po tarifi, odnosno 500 kuna po satu i PDV.
Grad nije kupio zemljište.
Natječaj je poništen, jer je u međuvremenu u akciji »Maestro « uhapšena nekolicina dužnosnika i zaposlenih u HFP-u i odvjetnica Asja PipIović, koja je na natječaju za prodaju Facinke predstavljala interese porečke tvrtke TIM 90. Nakon toga Vlada je odlučila da HFP zemljište ustupi Poreču bez naknade, pod uvjetom da novcem od njegove prodaje financira javne projekte.
Po svemu sudeći, odvjetnik je trebao ostati bez nagrade od pet posto, ali isplaćena naknada iznosi tek nešto više od 5 posto procijenjene vrijednosti zemljišta s natječaja. Tu procjenu (od 12,68 milijuna kuna) platio je Grad Poreč, kao i neke druge predradnje za natječaj. To ne bi bilo sporno da je Grad kupovao zemljište neposrednom pogodbom, ali i revizija postavlja pitanje zašto je Grad platio odvjetničke usluge Bilobrku za posao koji je trebao odraditi vlasnik zemljišta, odnosno HFP. »Platili smo samo ono što je odvjetnik odradio i zadovoljni smo poslom, pa bismo ga ponovno angažirali u sličnom stučaju«, rekao je nedavno gradonačelnik Štifanić novinarima.
Na nalaz revizije koji se odnosi na tu isplatu nije se očitovao odjel za proračun i financije, nisu ga komentirali ni članovi poglavarstva, pa smo pitali u Državnom uredu za reviziju što slijedi.
Od glasnogovornice Biserke Coh Mikulec saznajemo da posao Državne revizije završava dostavom izvještaja zakonskom predstavniku, u ovom slučaju porečkom gradonačelniku i Hrvatskom saboru. Taj dokument dolazi i pred gradske vijećnike, kojima je gradonačelnik odgovoran za svoj rad. Budući da se u 60 dana Grad mora očitovati Državnom uredu za reviziju o tome je li otklonio nepravilnosti, odnosno, u slučaju da je to nemoguće, što je poduzeo da se nepravilnosti ne ponove, logično bi bilo očekivati da će gradski vijećnici inzistirati na tome da se ova nepravilnost ispravi. A kada na dnevni red Sabora dođu izvješća o reviziji, zapne li kojem zastupniku za oko takav detalj iz porečkog nalaza revizije, teorijski gledano, Sabor može o tome raspravljati i odlučiti da li i što treba poduzeti. Državni ured za reviziju ne propisuje sankcije, ali, prilikom sljedeće revizije revizori najprije provjeravaju jesu li uklonjene nepravilnosti.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre

 

 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email