Otvoreno: 09:00 – 17:00

Izložba posvećena razvitku pulskog nogometa prikazana je kroz aktivnosti raznih nogometnih klubova koji su u gradu djelovali kroz godine, uz podatke o mjestu gdje su djelovali, uspjesima i drugim tehničkim obilježjima. Centra za posjetitelje Noordung, u kojem se izložba nalazi, ispunjen je nogometnim rekvizitima, a sinteza pulske nogometne povijesti obuhvaća stoljeća i pol ovoga sporta koji čini neizostavni dio gradske memorije.

Izložba Mreža motovunskih susreta nastala je kao rezultat međumuzejske suradnje Muzeja grada Pazina, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba. Premijerno je otvorena 12. rujna 2023. godine u MMSU u Rijeci ako rezultat kustoske koncepcije Branke Benčić, ravnateljice i kustosice MMSU, u suradnji s Ivom Kelentrić (MMSU), Majom Zidarić Pilat (MGP) i Jasnom Jakšić (MSU), a 30. studenog 2023. godine u 18,00 sati bit će otvorena u Muzeju grada Pazina u kojem se, kao slijedniku Likovne galerije – jednog od suorganizatora Susreta, građa Susreta baštini i čuva.

Motovunski likovni susreti, organizirani kao međunarodni susreti vizualnih umjetnika, višegodišnja su tematska manifestacija koja se između 1972. i 1984. godine održavala u Motovunu, u Istri. U tom je razdoblju realizirano 11 likovnih susreta umjetnika različitih poetika, generacija i provenijencija: 1972. Pejzaž; 1973. Akt; 1974. Projekt urbane intervencije; 1976. Identitet; 1977. Novi pejzaž, fotografija i polaroid; 1978. Serigrafija; 1979. Transformacije papira; 1980. Mladi 80 (Nova slika); 1981. Nova skulptura; 1983. Na papiru i 1984. Postmoderna arhitektura i motovunsko arhitektonsko naslijeđe, a sudjelovalo je preko 120 umjetnika uglavnom iz SFRJ i Italije, te međunarodnih umjetnika. Susrete su suorganizirali Galleria del Cavallino iz Venecije i Etnografski muzej iz Pazina, te Galerija suvremene umjetnosti (danas MSU) iz Zagreba, koja se projektu priključuje 1976. godine.

Povezujući lokalne umjetnike s mladim i renomiranim, hrvatskim i međunarodnim umjetnicima, u Motovunskim susretima tijekom godina sudjelovali su: Marina Abramović, Claudio Ambrosini, Bojan Bem, Zvjezdana Fio, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Nina Ivančić, Jagoda Kaloper, Ivan Kožarić, Živa Kraus, Jusuf Hadžifejzović, Julija Lozzi, Dalibor Martinis, Zdravko Milić, Dora Maurer, François Morellet, Michele Sambin, Duba Sambolec, Mauro Stipanov, Mladen Stilinović, Ulay, Goran Trbuljak, Luigi Viola i drugi.

Pogled na Motovunske susrete danas se oblikuje putem međumuzejske i međunarodne suradnje, okupljajući umjetnike i umjetničke radove, institucije, zbirke i kustose. Predstavlja rad na umrežavanju i zajedničkom radu, kao i interes za povijest izložbi i povijest institucija. Motovunski susreti dio su umjetničkog i institucionalnog pamćenja prostora Istre i Hrvatske u kontekstu razvoja suvremene umjetnosti i međunarodnih mreža umjetnika i institucija u SFRJ u drugoj polovini 20. stoljeća. Motovunski susreti otvorili su nove mogućnosti suradnje talijanskih i jugoslavenskih umjetnika, internacionalizaciju umjetničkog prostora, interes za suvremene umjetničke prakse i recentna zbivanja u umjetnosti, prostor za susrete, razmjenu ideja i zajednički rad, kao prostor novih mogućnosti za novu generaciju umjetnika i kustosa.
(preuzeto s www.mmsu.hr)

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije – Regione Istriana, Grada Pazina, Turističke zajednice središnje istre i Muzeja grada Pazina.

U subotu 10. veljače 2024. godine, u 20 sati u Skandal Expressu se otvara izložba “Selo gori, a baba se češlja” svestranog pulskog umjetnika mlađe generacije Raoula Marinija.

Dok se naočigled raspadaju kulturne i društvene vrijednosti 20. stoljeća kada su underground art, uradi sam princip i lijevi aktivizam nastajali, možda je važnije no ikada biti punk umjetnik u onom smislu u kojem ga je McLaren nazvao stavom nevezanim za ikonografiju, čistim kreativnim potencijalom u destrukciji. Upravo je takva Marinijeva umjetnost u svim njenim segmentima, autentična, hrabra, s pozivom na buđenje i akciju. Sam naziv izložbe “Selo gori, a baba se češlja” preuzet u formi poslovice, ali kao doslovni citat naziva istoimene serije, ukazuje na atmosferu i poruku Raoulove izložbe, ali i njegov interes za lokalno i ruralno u odnosu na globalno i suvremeno u kontekstu običaja, vrijednosti i kulture u cjelini. Također, naziv izložbe se može čitati i kao pogled na sveopću inertnost građana i zajednice, izostanak djelovanja i bunta dok se u Puli i svijetu događanju ekološke krize, pljačke javnog dobra, izdaja vrijednosti, ali i manje važne sitnice poput zabrane toplesa na plažama.

Marinijev široki svjetonazor i različita područja interesa neminovno su oblikovani talijanskim korijenima i studijem na likovnim akademijama u Urbinu i Veneciji, kao i istarskom kulturom te lokalnom zajednicom u kojoj radi i djeluje. Nekoliko je godina predavao likovnu kulturu u talijanskoj Osnovno školi Giuseppina Martinuzzi u Puli, a danas se osim mnogih grafičkih tehnika u kojima se umjetnički izražava bavi i izradom scenografija za filmove.

Marini je za svoju najnoviju izložbu odabrao upravo Skandal Express, jedno od najdugovječnijih alternativnih okupljališta pulske kulturne scene što odražava njegovu težnju da svaku svoju umjetničku akciju pretvori u društveni happening na kojem će se posjetitelji osjećati gotovo kao članovi obitelji ili suučesnici u promjeni i buđenju koje Raoul zagovara. Izložba “Selo gori, a baba se češlja” obuhvaća grafike nastale u razdoblju od 2017. godine do danas te su kao svojevrsni site-specific odabrani upravo radovi manjeg formata kako bi se uklopili u negalerijski prostor Skandala Express. Umjetnik će na otvorenju izložbe tehnikom plošnog tiska uživo za posjetitelje tiskati radove. Izložba Raoula Marinija druga je po redu u novom izložbenom ciklusu koji će se periodično održavati u Skandal Expressu u želji da se osnaži lokalna kulturno-umjetnička scena.

Program:

Utorak, 02. travnja: Bob Marley: One love - biografski, glazbeni, drama

Utorak, 09. travnja: Utrka za slavu: Audi v. Lancia - sportski, biografski, drama

Četvrtak, 11. travnja: Okus ljubavi - romantični, drama

Utorak, 16. travnja: Istjerivači duhova: ledena prijetnja - pustolovina, akcija, komedija, znanstvena fantastika

Utorak, 23. travnja: Back to Black - biografski, glazbeni

Utorak, 30. travnja: Majčinski instinkt - drama, triler

Subota, 04. svibnja: Miraculous film pustolovine Bubamare i Crnog mačka - SINK - pustolovina

Više informacija

Organiziranjem festivala i koncertnih ciklusa klasične glazbe IM Infinite Music dovest će u Pulu umjetnike koji su redoviti gosti najprestižnijih svjetskih koncertnih dvorana.

Raspored gostovanja:
5. travnja 2024. Aleksandar Madžar (Belgija/Srbija)
9. svibnja 2024. Oliver Kern (Njemačka)
7. lipnja 2024. Filippo Gamba (Italija)
9. srpnja 2024. Jan Niković (Hrvatska)

STVARALAČKE SNAGE IM:
Vesna Ivanović Ocwirk: pijanistica, klavirska pedagoginja i višegodišnji organizator nekoliko festivala komorne glazbe, koncertnih ciklusa i promotor mladih talenata. Programski je ravnatelj Umjetničke organizacije IM Infinite Music.
Marijan Đuzel: pijanist, klavirski pedagog i umjetnički ravnatelj Umjetničke organizacije IM Infinite Music. Umjetnik s bogatim koncertnim iskustvom u zemlji i u inozemstvu.

Iz muzejske dokumentacije:
Etnografski muzej Istre kroz plakate i filmove

Etnografski muzej Istre predstavlja pojedine vizualne aspekte svog djelovanja putem plakata i filmova kao segmenata muzejske dokumentacije. Osim navedenih od vizualnih materijala u muzejskoj dokumentaciji trajno čuvaju se fotografije i negativi.

Vizualni materijal od velike je važnosti za prezentaciju djelatnosti Muzeja i pripadajućeg mu Centra za nematerijalnu kulturu Istre. Kustosi, muzejska pedagoginja i dokumentaristica surađuju s dizajnerima (ponekad i arhitektima) kako bi zajedničkim promišljanjem stvorili kvalitetan i atraktivan vizualni identitet izložbi, manifestacija i edukativnih zbivanja.

Prvobitno postavljen plakat kao oblik komunikacije na javnim mjestima naknadno pohranjen u muzeju gubi svoju primarnu svrhovitost. Evidentiran i dokumentiran ostaje kao trajni, ponekad i jedini svjedok završenih muzejskih programa te rijetko opet postaje javan. Treba naglasiti kako su pojedini plakati i umjetnička djela koja to ostaju i nakon prestanka njihove prvobitne namjene.

Etnografski muzej Istre koristi film prvenstveno u službi dokumentacije, često snimajući na amaterskoj razini terenska istraživanja, razgovore sa sugovornicima, razna događanja i fenomene. U svojoj dokumentaciji pohranjuju uglavnom sirovi materijal, ponekad sami pristupaju montaži materijala, a rjeđe koriste vanjske usluge montaže i produkcije.

Vjerujemo da su neki od ponuđenih filmova EMI-MEI dovoljno kvalitetni da se mogu svrstati u tzv. etnografski film te potvrditi tumačenje o ovoj vrsti filma kao o znanstveno/ stručno-umjetničkom poduhvatu.

Izložba prikazuje presjek dizajnerskih rješenja, plakata izložbi i programskih aktivnosti te dočarava kako se film kao medij, ali i kao metodološki i istraživački alat, koristi u muzeju.