Kad kažemo da IDS-u na svakim lokalnim izborima pada rejting, to nije novost niti neočekivani trend, jer ta stranka ipak nije u protekla tri izborna mandata obnašanja vlasti u Istarskoj županiji i u većini istarskih gradova i općina opravdala euforičnu podršku iz njenog prvog nastupa 1993. No, draž i polet kojima je ta stanka u njenom »romantičnom« razdoblju sveistarskog populističkog pokreta osvajala birače posljednjih su godina razmjerno uspješno nadomješteni proračunatim koaliranjem sa »sličnima«. Glavni partner IDS-a, tamo gdje im je falilo glasova za formiranje izvršne vlasti, bio je SDP, ali koalirali su i s drugim strankama oko centra – HSS-om, HNS-om, liberalima… Nakon posljednjih izbora čak i s HDZ-om što je samo bio pokazatelj da su u politici moguće i »nemoguće« kombinacije.

Iako je istarski SDP, što zbog suradnje na nacionalnoj razini, što zbog nenacionalističkog stava, što zbog svoje mlake opozicije u regiji, »oduvijek« IDS-u najpoželjnija stranka-partner, pa je mjesta u izvršnoj vlasti dobivao čak i u sredinama u kojima je IDS imao apsolutnu većinu, nakon lanjskih izbora javila se nova »mlada«. Bolje rečeno »stara«, jer riječ je o Hrvatskoj stranci umirovljenika koja umjesto ideologije biračima »prodaje« dobno-socijalni interes. HSU je u Istri na glasačkoj lepezi glasove ponajviše »uzeo« SDP-u kojem je, kao baštiniku pozitivnih sjećanja iz socijalističkih vremena, bio naklonjen značajan dio starije, u mladoj državi razočarane populacije. U novoj raspodjeli biračke podrške HSU je u Istarskoj županiji, gdje je na rang-listi ukupnih stranačkih mandata čvrsto četvrti – malo iza HDZ-a i SDP-a i, naravno, uvjerljivo vodećeg IDS-a, tako postao odličan partner IDS-u. Puno prihvatljiviji od SDP-a koji će, hoćeš-nećeš, jednom morati krenuti u socijaldemokratski boj i protiv IDS-ovog tzv. liberalnog, regionalističkog populizma i pridobiti svoje »prirodne« birače – radništvo i dio omladine i intelektualaca. Za razliku od SDP-a, HSU nema problema s ideološkim identitetom pa je kompatibilniji s IDS-om. K tome, njegovi »prirodni« glasači su najdiscipliniraniji dio biračkog tijela što u uvjetima rastuće izborne apstinencije ima dodatni značaj, čega su dakako i u IDS-u svjesni.

U lanjskim lokalnim pred i poslijeizbornim koalicijama IDS je u Istri prvenstveno surađivao sa SDP-om. Zajedničke liste nastavak su takve suradnje iz parlamentarnih izbora, a njihova koalicijska vlast na razini županije smjerokaz je i lokalnim stranačkim organizacijama. Od tada je prošlo tek godinu i nešto dana, pa je još rano govoriti o trendu, ali čini se da su IDS-ovi partijski stratezi sve skloniji da u igri prvenstveno drže HSU, a da im SDP bude – prva rezerva. Znakovit je u tom smjeru nedavni potez porečkog IDS-a koji je, iako mu to uopće nije potrebno jer u Gradskom vijeću sam ima većinu, u koaliciju na vlasti uz SDP pozvao i HSU, koji je, uostalom, lokalno puno uspješniji od do sada blijedih socijaldemokrata. Potonji su se u tom širenju fikus-koalicije uvrijedili i iz nje istupili jer nisu dobili traženi resor u Poglavarstvu, iako je njihov izlazak možda i dio plana za ozbiljniju borbu za glasove na sljedećim izborima.

S druge strane Istre, tezu o prioritetu HSU-a ne potvrđuje jednako recentni labinski slučaj gdje se IDS, nakon jednogodišnjeg opozicijskog posta, ipak vratio na vlast. Uspio je to upravo zahvaljujući nedosljednosti i nesposobnosti lokalnog SDP-a da vodi šarenu i kompliciranu koaliciju, pa se potonja stranka opredijelila za »jednostavni« IDS. Zanimljivo je da su u Labinu »penzići« ostali u opoziciji, barem za sada, što se može tumačiti i personalnim odnosima. Potonji su lani IDS zamalo koštali vlasti u Umagu: podsjećamo da ju je zadržao samo uz pomoć SDP-a i jednog od dvojice nesložnih HSU-ovih vijećnika.

HSU i SDP »drže« na vlasti i IDS u Puli, a u Pazinu im je i to malo, pa jednu ruku daje i koalicija HNS-HSS-HSLS-DSZ. No, nije sve jednoznačno, pa su u Buzetu IDS zadržali na vlasti liberali i zeleni, a u Brtonigli otpadnik jedne nezavisne liste, u oba slučaja sa SDP-om u opoziciji. Opet, s druge strane, SDP-ovi glasovi su ključni za IDS-ovu vlast u Vrsaru, dočim je u vodnjanskoj koaliciji s IDS-om SDP – fikus. U Fažani je nakon zadnjih izbora IDS promijenio partnera za ples: HSU umjesto SDP-a. U Medulinu se IDS vratio na vlast uz pomoć SDP-a, dijela nezavisnih i penzića, u Kanfanaru ostao koalirajući s – HDZ-om. U Oprtlju je vlast zadržao predizbornom koalicijom sa SDP-om, u Marčani postizbornom s istom strankom, u Kršanu još i s HSLS-om, u Lupoglavu samo s HSLS-om… Iako relativni pobjednik, IDS je lani vlast izgubio u Višnjanu, Vižinadi, Žminju, Savičenti, Cerovlju, a u većini tih općina upravo je uskrata SDP-ove podrške bila presudna.

Istini za volju, od svega istarskog šarenila na vlasti više od trećine je zapravo jednobojno i to gotovo listom IDS-ovsko. Sa ili bez »fikusa« IDS ima dovoljnu većinu u predstavničkim tijelima Rovinja, Novigrada, Buja, Poreča, Vodnjana, Motovuna, Grožnjana, Gračišća, Kaštelira-Labinci i »klimavu« u Sv. Lovreču. Bez pomoći ostalih lista vlast mogu obnašati i Cuccurinovi nezavisni u Balama i Mohorovićevi u Sv. Nedelji, iako su i jedni i drugi »prigrlili« i druge, pa su gotovo »svi jedna partija« bez opozicije, kao primjerice i u Tinjanu. Jedine jednoobrazne stranačke neideesovske vlasti su SDP-ova u Barbanu i HDZ-ova u Sv. Petru u Šumi.

Sumirajući istarski mozaik vlasti, koji je najsloženiji od prvih lokalnih izbora u novoj administrativnoj podjeli iz 1993., mogli bismo prognozirati da će sljedeći biti još složeniji. No, možda neće biti tako jer će najavljeni neposredni izbor (grado)načelnika utjecati na stvaranje većih predizbornih blokova, što bi se dijelom moglo odraziti i na manje kandidatura posebnih stranačkih i nezavisnih lista za vijeća. Ipak, ne treba u to čvrsto vjerovati. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se liste množe poput kunića. Eto, i na netom započetim izborima za Vijeće nove općine Tar-Vabriga za naklonost manje od dvije tisuće birača natječe se čak sedam lista, od kojih tri s prefiksom »nezavisne«.

Naposljetku, može se pretpostaviti da će u Istri IDS, ukupno gledajući, i nakon lokalnih izbora 2009. zadržati uvjerljivo relativno vodstvo, uz već uobičajene otklone, u »plus« ili minus« u pojedinim sredinama. Stranka ima već prilično izgrađenu birokratsku infrastrukturu i interesno povezane birače. HSU i SDP ostat će joj glavni oslonci ili »potrčkala«, uz napomenu da je ipak riječ o lokalnim odnosima u kojima i osobne simpatije i antipatije znaju odlučiti o stranačkom sastavu vlasti. Teoretski najveća opasnost za IDS su njegovi bivši birači koji su od 1993. naovamo povećavali postotak izbornih apstinenata, ali sreća je IDS-ova da za aktiviranje na nekoj drugoj strani za sada nemaju baš izbora.

SDP-ovi glasovi su ključni za IDS-ovu vlast u Vrsaru

G.P., Glas Istre