Ministarstvo turizma danas je na svojim internetskim stranicama objavilo smjernice kojima se definiraju osnovna načela za izradu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama.

Svi zainteresirani mogu svoje prijedloge i primjedbe dostaviti do 22. travnja 2014. godine na mail adresu: [email protected]   ili na adresu: Ministarstvo turizma, Uprava za sustav turističkih zajednica i upravljanje turističkom destinacijom, Zagreb, Prisavlje 14.

– Pozivamo sve dionike turističkog sektora, a i šire da se uključe u javnu raspravu, prvenstveno kako bi se unaprijedilo sustav turističkih zajednica te uskladilo s potrebama modernih turista. Ključna riječ u ovom procesu je destinacijski menadžment, pri čemu želimo prvenstveno ojačati razvoj destinacija na regionalnoj razini. Turističke zajednice zasigurno su sustav koji je u proteklih 23 godine dao najveći doprinos razvoju turizma u Hrvatskoj, no sukladno anketama provedenim na terenu, vrijeme je za njegovu promjenu. Od sredine travnja povest ćemo i raspravu i dijalog na samom terenu kako bismo došli do najboljih rješenja za čitav sektor, naglašava ministar turizma Darko Lorencin.

Novim zakonskim okvirom će se ustanoviti turističke zajednice regija po modelu DMO-a kao regionalne menadžment organizacije (RMO). Na razini 10 turističkih regija koje su definirane Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2010. – 2014, formirati će se RMO-i za Grad Zagreb, Središnju Hrvatsku, Slavoniju, Istru, Kvarner, Liku – Karlovac, Dalmaciju – Zadar,  Dalmaciju – Šibenik, Dalmaciju – Split te Dubrovnik. Turističke zajednice osnovane po DMO modelu prema prijedlogu u smjernicama preuzimaju sve zaposlenike, imovinu, prava i obveze dosadašnjih turističkih zajednica na području osnivanja.

Hrvatska turistička zajednica kao nacionalna turistička organizacija (NTO) biti će odgovorna, između ostaloga, za marketing i strateško planiranje na nacionalnoj razini, poboljšanje ugleda i položaja turizma na međunarodnom tržištu, stvaranje prepoznatljivog brenda, ulaganje u oglašavanje zajedno s turističkom industrijom i nižim razinama sustava (RMO i DMO), uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom i koordinaciju i nadzor predstavništava u inozemstvu te razvoj hrvatskog turističkog informativnog sustava.

RMO- i kao regionalne turističke zajednice bit će odgovorne za strateško planiranje i razvoj, marketing, upravljanje sustavom te istraživanje na regionalnoj razini. Uspostava RMO predviđa mogućnost udruživanja više regija koje bi u tom slučaju koristile jedinstven vizualni identitet te dijelile marketinške aktivnosti, primjerice dizajn i pripremu za tisak promotivnih materijala, web platformu, nastup na sajmovima. Sve navedene aktivnosti bi se u slučaju udruživanja provodile putem zajedničke nadregionalne turističke zajednice, kao posebnog oblika RMO-a.

Unutar regionalnih menadžment organizacija uspostavit će se lokalne turističke zajednice kao destinacijske menadžment organizacije (DMO) koje će okupljati dionike javnog, privatnog i civilnog sektora u destinaciji s ciljem strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarenja zajedničke, prethodno usuglašene, vizije razvoja. Poslovna zadaća DMO bila bi, dakle, koordiniranje i upravljanje ključnim aktivnostima turističkog razvoja i promocije destinacije, odnosno poslovi planiranja, marketinga, financiranja, donošenja i provedbe odluka te razvoja turističkih proizvoda u destinacijama.

Unutar DMO-a predviđena je mogućnost ustrojavanja podružnica koje će sukladno složenosti poslova biti organizirane kao turističko društvo za veću složenost i turističko-informativni centra (TIC) za manju složenost poslova. Podružnice neće imati svojstvo pravne osobnosti.

Uz promjenu nadležnosti, novim zakonskim okvirom definirat će se i razdioba izvornih prihoda, što znači da će regionalne turističke zajednice (RMO) imati veći proračun u odnosu na postojeće županijske turističke zajednice, dok će raspodjela prihoda na lokalnoj razini ostati ista. Kriteriji za razdiobu prihoda od turističke članarine redefinirat će se na način da će se osim sjedišta poslovne jedinice u obzir uzimati i broj ostvarenih noćenja. Kao dodatni izvor prihoda predviđeni su i sredstava iz EU fondova.

Uz sve navedeno, novim zakonskim okvirom uspostavit će se turističko informativni sustav, odnosno obveza elektroničke prijave i odjave gostiju za sve pružatelje usluga smještaja, stoji u priopćenju Ministarstva.

(iPress)