Tako paradoksalnu i krajnje neizvjesnu završnicu hrvatskog puta u Europsku uniju nitko nije predviđao ni do prije koji dan. Iako u hrvatskoj javnosti još ima osoba kojima je jasno da – ne izađe li iz gospodarske depresije – Hrvatska nema što tražiti u Uniji, ipak ni najveći ovdašnji euroskeptici nisu očekivali da bi se to čudo HR-ulaska u EU moglo podudariti s prijetećim raspadom eurozone i s još opasnijom, posljedičnom redukcijom Unije na krug ekonomski najvitalnijih članica. 

Da bi svim svojim najjačim političkim snagama spriječili osipanje članstva u eurozoni, a zatim i kobne političke potrese u Uniji, u Bruxellesu za četvrtak pripremaju skup premijera i šefova država svih Unijinih članica.

S druge strane Atlantika, zbog enormnog državnog duga tresu se i Sjedinjene Države, koje moraju do 2. kolovoza odlučiti o svom novom fiskalnom plafonu – izostane li dogovor demokrata i republikanaca, Amerika će padom svojeg kreditnog rejtinga dodatno zatresti i europsku i svjetsku privredu. A Hrvatska? 

Kako sada stoje stvari, Hrvatska je na putu bez povratka u četvrtu godinu gospodarske depresije, koja bi se u idućih 12 mjeseci mogla preobraziti u depresiju bez dna.

Sretniji planet

Višegodišnje odgađanje bolnih reformskih poteza (od značajnijeg smanjivanja državne potrošnje i snižavanja općeg poreznog opterećenja, do radikalnog smanjivanja broja županija i općina, pa čak i bruto-plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru), na koje će biti prisiljena nova vladajuća ekipa već od siječnja 2012. godine, rezultirat će dodatnim smanjivanjem BDP-a i tijekom prva dva kvartala

U međuvremenu, kulminacija nelikvidnosti i opće prezaduženosti mogla bi se podudariti s predizbornom kampanjom, nakon što se ponovno pokaže da turizam, s osloncem na pretežno uvoznu robu i skupe bankarske zajmove, u kombinaciji s rascvjetanim masovnim izbjegavanjem fiskalnih obveza mnogih aktera u turističkoj, a osobito u zabavnoj ponudi, ne mogu spasiti ni državne financije niti gospodarstvo u cjelini.

U takvom bi se ozračju, eto, trebao potpisati i trijumfalni ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji, kao da će u tom času i EU i Hrvatska biti na nekom drugom, sretnijem planetu. 

Kronični dugovi

Jer, u Hrvatskoj je trenutačno broj blokiranih poduzeća veći od 83.000, a iznos nepodmirenih obveza veći od rekordnih i krajnje deprimirajućih 40 milijardi kuna . Istodobno su investicije u tijeku manje od jedne trećine onih iz pretkrizne 2008. godine! Per saldo, tijekom lanjske godine (koja će biti manje loša od ove), ukupno je gospodarstvo prvi put u 21. stoljeću poslovalo s gubitkom! 

Zato će se do kraja godine pogoršavati i stanje javnih financija, pa će manjak opće države dosegnuti protuvrijednost od 5,8 posto BDP-a, kako procjenjuju analitičari HNB-u.

Kronična kriza u industrijskom i izvoznom sektoru sve vidljivije se prenosi i na ovdašnje bankarstvo, u kojem su – prema najnovijim istraživanjima »Privrednog vjesnika« – od 33 banke njih devet ostvarile 277,4 milijuna kuna gubitka ili 57,7 posto više nego 2009. U međuvremenu se zlokobno povećava obujam loših kredita (tako banke zovu teško ili nikako naplative zajmove, koje su odobravale kasnije posrnulim kompanijama i građanima), pa vodeći bankari očekuju da će se kod stanovništva oni povećati na 7 posto, a kod trgovačkih društava na čak 18 posto, ili u ukupnoj masi – na visokih 12 posto odobrenih zajmova. 

To će posebno ugroziti preostale male banke, kojima iz HNB-a poručuju da se što prije udruže, kako bi ojačane išle ususret rizicima novog preslagivanja karata na financijskoj sceni Hrvatske, Balkana i srednje Europe.

Nakon što je HNB odobrila turskom Eksen holdingu da preuzme Banku Brod, u središnjoj banci procjenjuju da je u idućih godinu-dvije mala vjerojatnost za prodor novih zapadnih banaka u Hrvatsku, ali da treba računati s ponudama bankarskih kuća iz Rusije i Kine. 

 U tom kontekstu, idućih 150 dana su izgubljeno vrijeme za bilo kakvu protudepresijsku politiku u Hrvatskoj, pa je sigurno da rezultati – neće izostati.