Dosta već znamo o filateliji. Na filatelističkim izložbama zbirke se natječu u izložbenim razredima: Tradicionalna filatelija, poštanska povijest, poštanske cjeline, tematska filatelija, razglednice, itd.

Evo nas u povijesti, kao što znamo iz zapisa, knjiga, škole, u novije vrijeme iz medija, Veliki Rat je počeo 28.07.1914. objavom rata Austro-Ugarske Monarhije Srbiji, a završio kapitulacijom Njemačke Carske Vojske 11.11.1918. Nakon 100. godina, pogledajmo kako je sve to izgledalo sa strane poštanske povijesti. Ne zaboravimo, izdanje poštanskih maraka je jedno od suverenih prava država, koristeći se motivima i likovima koji tu suverenost potkrepljuju, i ostavljaju u naslijeđe budućim generacijama, a marke na kuvertama, dopisnicama, razglednicama,  sa tadašnjim žigovima su pravi sudionici povijesti.

U prvom poglavlju izložbe vidimo marke u uporabi za vrijeme Velikog Rata (izabrana izdanja, iz onoga što je dostupno u privatnoj kolekciji. Prazna polja na listovima su ostavljena za marke koje treba još pronaći) zemalja srednje Europe i Balkana. Vidi se da je tada lik suverena bio predodređen za tiskanje na markama (kovanim i papirnim novčanicama). Tek se skromno tiskaju simboli, i ostale vedute nacije. Ovdje je izostavljena Carevina Rusija, koja počinje rat štiteći Srbiju, ali se povlači iz njega zbog nastalih revolucionarnih događaja. Nakon rata Sovjetski Savez sudjeluje u mirovnim pregovorima i podjelama.

Okrunjene glave koje vode svoje zemlje u rat su bile:

Kraljevina Italija, Vittorio Emanuele III. (29.07.1900-09.05.1946) Kraljevina Mađarska, Franz Joseph (1830-1916), Karlo I. (1887-1922 ) i Zita Bourbon-Parma Austrijska okupacija Bosne i Hercegovine (1906-1918) Carevina Austrija, Kaiser Franz Joseph (18.08.1830-21.11.1916), od 1916 Karlo I. (17.08.1887-01.04.1922) Carevina Njemačka, Wilhelm II. (1859-1941) Frederick William Victor Albert Hohenzollern Carevina Rusija, Nikola II. (18.05.1868-17.07.1918) Nikolaj Aleksandrovič Romanov Kraljevina Srbija, Petar I. Karađorđević (29.09.1844-16.08.1921), od 1914 sin Regent Aleksandar I. (16.12.1888-09.10.1934) Kraljevina Rumunjska, Karlo I. (20.04.1839-10.10.1914) Princ Karl Eitel Friedrich
Zephyrinus Ludwig von Hohenzollern-Sigmaringen Kraljevina Bugarska, Ferdinand I. (26.02.1861-10.09.1948) Sachsen-Coburg-Gotha Kraljevina Grčka, Konstantin I. (02.08.1868-11.01.1923) (1913-1917 i 1920-1922)

Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg

Osmanlijsko Carstvo, Mohammed V (02.11.1844-03.07.1918) Reşâd, bin Abdul Mecid

U drugom poglavlju izložbe vidimo marke država nastale raspadom Austrijskog i Osmanlijskog carstva:

Venezia Giulia  (03.11.1918-12.11.1920) U dvije godine i 9 dana pretiskuje 18 maraka Austrije i 13 maraka Italije, uz dvije ekspresne i sedam porto maraka. Zadnje dvije marke su u helerima.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) (29.10.1918-30.11.1918) Predsjedništvo Narodnog Vijeća SHS je u Zagrebu, sa pokrajinskim vlastima:

Narodni Svet u Ljubljani, Narodno Vijeće u Sarajevu, Dalmatinska vlada u Splitu.

U mjesec i tri dana postojanja države koju nitko ne priznaje u Europi osim Kraljevine Srbije, izdaju se:

Ljubljana za dio Slovenije 03.01. do  06.04.1919. godine tiska seriju od 8 maraka sa motivom roba koji kida uze (verigari).

Sarajevo za Bosnu i Hercegovinu, od 11.11.1918. do 06.02.1919. pretiskuje

50 KuK maraka.

Split za Dalmaciju nastavlja rabiti marke Austrije.

Zagreb za dio Hrvatske i Slavonije od 29.11.1918. do 15.01.1919. prvo pretiskuje 33 marke Mađarske, a zatim tiska 4 prigodne (rob kida uze) i 15 redovnih marka (alegorija, mornar, sokol).

Iako Država SHS prestaje postojati sa 30.11.1918. tiskane marke se rabe sve do 16.01.(15.04.) 1921. godine kada ih mijenjaju marke zajedničkog izdanja za Kraljevstvo SHS.

Najkraće su bile u uporabi 4 prigodne marke, samo na dan stavljanja u promet 29.11.1918.

Motiv marke, rob koji kida uze, se pojavljuje na slovenskim, hrvatskim i čehoslovačkim markama.

Fiume  (Rijeka) (17.11.1918 – 27.01.1924) Od kraja rata velike sile Europe ne znaju što će sa područjem grada Rijeka. Na kratko ulazi u nju vojska Kraljevstva SHS, održava se plebiscit, ulaze u nju legionari Gabriele d’Annuzia, dok je na kraju Kraljevina Italija ne pripoji sebi, ostavljajući Sušak i Buccari (Bakar) Kraljevstvu SHS.

U 5 godina 3 mjeseca i 7 dana pretiskuje se 130, tiska novih 75, a nije pušteno u promet 5 maraka.

Na njima se pojavljuje sedam različitih naziva: FIUME, POSTA DI FIUME, POSTA FIUME, FIVME, POSTE DI FIUME, FIUME D’ITALIA, POSTE DI FIVME.

U trećem poglavlju izložbe vidimo prve marke novo nastalih zemalja:

• Kraljevina Italija (Reggno d’Italia) se nastavlja pripajanjem regije Venezia Giulia.
• Republika Austrija (DeutschÖsterreich) 11.1918 pretiskuje carske marke sa krunom i likom Karla I. Car i Carica su u egzilu u Lisabonu, Portugal.
• Republika Mađarska (Magyar Kotarsag)  pretiskuje marke kraljevine sa žeteocima i Karlom i Zitom.
• Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 16.01.1921 (na latinici i ćirilici) tiska seriju maraka zajedničkog izdanja sa likovima Kralja Petra I. 
• Karađorđevića i sina Regenta Aleksandra.
• Kraljevina Rumunjska (Romania) 1920 tiska marke sa likom Kralja Ferdinanda I.
• Kraljevina Bugarska (Carstvo Bulgaria) 03.10.1919 tiska marke Parlamenta i Kralja Borisa III.
• Republika Grčka (Ellas) 01.04.1927 tiska marke sa vedutama (narodna nošnja, Solun, Korintski kanal..).
• Republika Turska (Türkiye Cumhuriyeti) 24.07.1923 tiska novu marku sa polumjesecom i zvijezdom.
• Carevina Njemačka (Deutsches Reich) se nastavlja sa Carom Wilhelmom u egzilu u Nizozemskoj.
• Republika Poljska (Republika Polska) prvo zajedničko izdanje tiska tek 1920 godine.
• Republika Čehoslovačka (Republika Cesko-Slovenská) 28.10.1918 tiska seriju crkva Sv. Nikole, Prag.

Ništa mirnije nisu ni 20-te ni 30-te godine, što dovodi do drugog svjetskog rata.

 

Slavoljub Katančević, F.D. Poreč