NEWS

Kritično: Butoniga nikad niža, za vodoopskrbu Istre otvaraju se svi izvori i lokve

13.08.2012. 00:00; ; Početna / Novosti / Svakodnevnica / Kritično: Butoniga nikad niža, za vodoopskrbu Istre otvaraju se svi izvori i lokve
5butonega-08012.jpg

Zbog dugotrajne suše, koja se, na žalost građana i gospodarstva, ove godine poklopila s posvemašnjom nepripremljenošću nadležnih i višedesetljetnim neulaganjima u vodoopskrbnu mrežu, Istri i dalje prijeti nestašica vode, odnosno mogućnost daljnjih redukcija. Prema podacima Hrvatskih voda, danas je vodostaj Butonige 33,5 metra, što je, prema dosadašnjim izvanrednim odobrenjima, krajnja granica do koje se voda iz akumulacije može puštati u sustav, što je ionako pola metra niže od preporučene.

Podsjetimo, slična je situacija u Istri bila početkom 2000-ih, ali je tada utvrđeno da je voda bila neispravna za piće, a tadašnja ravnateljica istarskog ZZJZ Vilma Butignoni dobila je otkaz jer je to javno potvrdila. Podsjetimo također da se u hidrološki povoljnim razdobljima iz Butonige izlijeva višak vode, čak i kad su dugoročne prognoze o suši poznate, odnosno, da eventualna pohrana viška nije riješena niti su izgrađene dodatne akumulacije još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća.

U Istri je sada na snazi redukcija I. stupnja, kojom je potrošnja iz sustava vodoopskrbe navodno smanjena za 15 posto te se, priznaju nadležni, čeka odlazak turista nakon 15. kolovoza, što bi dodatno trebalo smanjiti potrošnju.

Nakon uvođenja u sustav nekoliko do sada nekorištenih bunara i/ili izvorišta na Puljštini i Labinštini tijekom srpnja, prema dostupnim nam podacima u Istri ništa više nije učinjeno, s iznimkom Grada Vodnjana, koji je za svoje poljoprivrednike nedavno ´otvorio´ bunar Carpi.

Zbog teške situacije, posebice u Istri, danas se oglasilo i Ministarstvo poljoprivrede, priopćenjem o mjerama koje poduzima radi sprječavanja težih poremećaja u vodoopskrbi i drugim oblicima korištenja voda u Istarskoj županiji.

U Ministarstvu uvodno napominju da je na cijelom području Republike Hrvatske već drugu godinu za redom hidrološka situacija vrlo loša i podsjećaju da su mjere redukcije vode provedene posljednji put 1986. godine, ali i kažu da dugoročna prognoza nije obećavajuća tako da se ne očekuje brzo poboljšanje stanja.

Uz tvrdnju da se kontinuirano ulaže u sustav vodoopskrbe, u Ministarstvu navode da je samo u ovoj godini „u razvoj novih sustava javne vodoopskrbe uloženo oko 400 milijuna kuna, a iznos će biti i viši, po realizaciji dodatnih kreditnih linija koje su u tijeku“, te da je zbog suše interventno i hitno uloženo oko 220 milijuna kuna.

Označivši situaciju najlošijojom u Istarskoj županiji, Ministarstvo navodi da će se, nakon redukcije vode I. stupnja uvedene 23. srpnja, po potrebi uvesti i dodatne mjere odnosno redukcije vode II. i III. stupnja.

U Istarskoj županiji hitno su uključeni svi drugi raspoloživi izvori vode kao što su vodotoci, rezervna izvorišta vode za piće koja se trenutno ne koriste za potrebe javne vodoopskrbe, mala i velika izvorišta izvan sustava javne vodoopskrbe, javni zdenci, cisterne i druge bušotine kako bi se nadomjestile količine čije je korištenje zabranjeno iz javnog vodovoda. Ta izvorišta služit će za tehnološke potrebe stanovništva i gospodarstva (napajanje stoke, neophodno pranje i zalijevanje, tehnološki procesi i drugo), tvrdi se u priopćenju Ministarstva.

Stoga je ministar poljoprivrede 10. kolovoza donio Odluku o redu prvenstva korištenja voda u Istarskoj županiji iz tijela površinskih i podzemnih voda za vrijeme trajanja težih poremećaja u vodoopskrbi. Ta Odluka će omogućiti legalno interventno korištenje dodatnih izvora vode na području Istarske županije za tehnološke svrhe, a prema njoj su jedinice lokalne samouprave dužne sačiniti detaljan popis svih izvorišta izvan sustava vodoopskrbe na svom području te definirati način i uvjete korištenja vode iz njih. Isto je naloženo Hrvatskim vodama, ali za površinske vode te vodoopskrbnim poduzećima, izvorišta uključena u sustav koja se za sada ne koriste. Rok za navedene mjere je 8 dana.

Dakle, kasni se na svim razinama i to već desetljećima. Stoga bi bilo vrlo zanimljivo znati što danas nadležni rade i što su pripremili za slučaj poplava, jer su, osim manjka i viškovi padalina dio prirodnog ciklusa te će i poplave kad-tad doći. (iPress/foto Istramet)

Print Friendly, PDF & Email