Istodobno su riješili gotovo 45.000 predmeta manje, ali i primili više od 28.000 predmeta manje nego godinu ranije. Najveći su problem općinski sudovi koji su primili više od 16.000 predmeta manje u godini korone, riješili 35.000 predmeta manje i povećali broj neriješenih predmeta za gotovo 43.000.

Ako se tim podacima pribroje predmeti zemljišno-knjižnih odjela, predmeti sudskog registra i jednostavni stečajevi potrošača, onda su te brojke ipak bolje. Tako su prošle godine sudovi riješili više predmeta nego što su zaprimili, a ostalo je neriješeno 464.770 predmeta, odnosno smanjen je broj neriješenih predmeta za oko tri posto. Istodobno je smanjen broj riješenih predmeta za dva posto.

Izuzmu li se iz podataka stečajevi potrošača, onda ispada da je za tri posto smanjen priljev predmeta, kao i broj riješenih predmeta, a za čak pet posto povećan broj neriješenih predmeta, što je najviše izraženo u građanskim parničnim i prekršajnim predmetima na općinskim sudovima te predmetima sudskog registra na trgovačkim sudovima.

Broj neriješenih predmeta na kraju 2020. kontinuirano se smanjuje u upravnim, ovršnim, trgovačkim i zemljišnoknjižnim postupcima, s time da je u gruntovnicama taj broj smanjen za čak 33 posto, ali nastavljen je negativan trend povećanja broja neriješenih kaznenih predmeta od 2014., tako da se i 2020. bilježi povećanje broja neriješenih predmeta ove vrste.

CIJELI ČLANAK pročitajte na T-portalu