Nakon razdoblja u kojem se broj učenika zainteresiranih za poljoprivredna zanimanja gotovo prepolovio, poljoprivredni smjerovi Srednje škole Mate Balote u Poreču ponovno redovito popunjavaju upisnu kvotu. Posljednjih se godina u prvi razred upisuju 24 učenika, a u pojedinim upisnim rokovima bilo je i kandidata koji su ostali ispod crte. Pozitivan trend posljednjih se godina poklopio i s nizom aktivnosti usmjerenih na veću vidljivost poljoprivrednih zanimanja među mladima. Premda obrazovanje srednjoškolaca nije područje njegova djelovanja, u promociju struke 2020. godine uključio se i Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča projektom „Upiši poljoprivrednu“. Njime mladima iz perspektive znanstvene i stručne ustanove nastoji pokazati da poljoprivreda nije djelatnost prošlosti, nego područje u kojem se susreću biologija, suvremena tehnologija, zaštita okoliša, poduzetništvo i proizvodnja hrane.

– Prije početka projekta u pojedinim je generacijama bilo dvanaest ili trinaest učenika, a broj upisanih znao se približiti granici ispod koje se postavlja pitanje održivosti programa. Od 2020. godine kvota od 24 učenika redovito se popunjava, a bilo je i učenika koji se zbog ograničenog broja mjesta nisu uspjeli upisati – kaže mr. sc. Milan Oplanić iz Instituta za poljoprivredu i turizam, koji je i sam bivši učenik ove škole, kao i mnogi znanstvenici koji danas rade na Institutu.

Riječ je o poljoprivrednom dijelu Srednje škole Mate Balote, jedine srednje škole u Istri koja obrazuje učenike za rad u toj struci. Iako škola ima dugu tradiciju i iz nje su potekli brojni uspješni istarski poljoprivrednici, inženjeri i znanstvenici, tijekom proteklih desetljeća interes za upis postupno je slabio. Institut se u promociju poljoprivrede među mladima uključio projektom „Upiši poljoprivrednu“, u sklopu kojeg je izrađena istoimena internetska stranica. Na njoj su objedinjeni podaci o obrazovnim programima, praktičnoj nastavi, mogućnostima nastavka studija i poslovima koje učenici mogu obavljati nakon završetka škole, ali i iskustva ljudi koji su prošli taj obrazovni put i danas rade u poljoprivredi, znanosti ili povezanim djelatnostima.

– Željeli smo mladima približiti ono što se u školi doista radi i što im takvo obrazovanje može pružiti. Nije dovoljno objaviti samo popis predmeta ili nekoliko osnovnih informacija o upisu. Učenici žele vidjeti ljude koji su završili školu, čuti njihova iskustva i doznati gdje ih je to obrazovanje odvelo – objašnjava Oplanić.

Institut izrađuje i tiska promotivne letke i brošure te organizira snimanje kratkih filmova u kojima se predstavljaju uspješni mladi poljoprivrednici. Među njima su nekadašnji učenici škole koji danas vode vlastita gospodarstva, razvijaju nove proizvode, nastavljaju obiteljsku tradiciju ili su nakon srednje škole završili fakultet i zaposlili se u struci. Videomaterijali prikazuju i praktičnu stranu obrazovanja i same poljoprivredne struke. Budući učenici mogu vidjeti rad u nasadima i staklenicima, upoznati se s mehanizacijom, preradom poljoprivrednih proizvoda, laboratorijskim postupcima i drugim aktivnostima koje pokazuju koliko se suvremena poljoprivreda razlikuje od tradicionalne predodžbe o fizičkom radu na zemlji.

– Predrasuda je da se učenik nakon poljoprivredne škole može baviti samo fizičkim radom na zemlji. Poljoprivreda je danas vrlo široko područje. Traži znanje o tlu, biljkama i životinjama, ali i o ekonomiji, digitalnim alatima, klimatskim promjenama, tržištu i propisima. Učenik nakon škole može nastaviti studij, zaposliti se ili razviti vlastitu proizvodnju – govori Oplanić. Iako promocija srednjoškolskih obrazovnih programa nije zadaća Instituta za poljoprivredu i turizam, Institut se u ovaj projekt uključio iz šireg interesa za budućnost poljoprivredne struke u Istri. Njegova uloga pritom nije preuzimanje poslova škole, nego približavanje mladima poljoprivrede iz perspektive znanosti, struke i tržišta rada. Manji interes za poljoprivredno obrazovanje danas nekoliko godina poslije znači i manji broj studenata agronomskih fakulteta, a dugoročno i nedostatak stručnjaka, savjetnika, istraživača i obrazovanih proizvođača.

– Ako nema mladih koji će upisati srednju poljoprivrednu školu, neće biti ni dovoljno onih koji će nastaviti obrazovanje na fakultetu. Poslije neće biti ljudi koji će raditi u znanstvenim ustanovama, savjetodavnim službama, prehrambenoj industriji ili na poljoprivrednim gospodarstvima. Sve je povezano i zato nam je važno mladima približiti mogućnosti koje im pruža obrazovanje u području poljoprivrede – ističe Oplanić.

Porečka škola nekada je imala znatno više učenika. U pojedinim generacijama upisivala su se dva razreda s približno trideset učenika, dok je jedan razred poljoprivrednog usmjerenja postojao i u Pazinu. Velik broj današnjih uspješnih istarskih proizvođača završio je upravo tu školu, a dio njezinih nekadašnjih učenika poslije je stekao diplome, magisterije i doktorate. Zbog toga je interes mladih za poljoprivredno obrazovanje važan mnogo širem krugu od same škole. Istra je poljoprivredna regija čiji se razvoj oslanja na maslinarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo, povrćarstvo, stočarstvo i preradu hrane. Bez obrazovanih mladih ljudi teško je očekivati generacijsku obnovu obiteljskih gospodarstava, ozbiljnije uvođenje novih tehnologija, ali ni dovoljan broj stručnjaka koji će pratiti razvoj sektora.

Projekt Instituta pritom ne zamjenjuje aktivnosti škole, nego promociji poljoprivrednih zanimanja pristupa iz druge perspektive. Srednja škola Mate Balote predstavlja svoje obrazovne programe i provodi aktivnosti vezane uz buduće učenike, dok Institut kroz projekt „Upiši poljoprivrednu“ mladima približava širu sliku struke, od iskustava uspješnih bivših učenika i proizvođača do mogućnosti nastavka obrazovanja, rada u znanosti i primjene novih tehnologija u poljoprivredi.

– Mladima treba pokazati da poljoprivreda može biti uspješan životni i poslovni izbor. Kada vide svoje vršnjake ili nešto starije ljude koji su završili tu školu, razvili gospodarstvo i od svog rada mogu živjeti, cijela priča postaje stvarna i uvjerljiva – zaključuje Oplanić. Redovito popunjena kvota od 24 učenika pokazuje da se interes za poljoprivredno obrazovanje posljednjih godina oporavio. Poljoprivredna škola više nije izbor samo onih koji već potječu iz obitelji s gospodarstvom. Sve je više učenika koje zanimaju ekologija, priroda, proizvodnja hrane, tehnologija ili poduzetništvo.