ZAGREB – Da je skupljanje prazne ambalaže po kontejnerima i na ulici mnogima postalo pravo zanimanje, pokazuje podatak prema kojem se u domaće trgovine u prvoj polovici ove godine vratila gotovo sva ambalaža stavljena na tržište. Do sredine lipnja skupljači su u trgovine vratili 310 milijuna praznih plastičnih i staklenih boca te limenki, što je gotovo polovina ambalaže koja se godišnje, puna, stavlja na tržište, i količina koja se do sada, prije stupanja Pravilnika o ambalaži na snagu, skupljala i po pet-šest godina. Uzme li se u obzir podatak da proizvođači pića godišnje plasiraju oko 710 milijuna svojih boca i limenki, to znači da su u prvih šest mjeseci ove godine građani u trgovine vratili 87 posto tih ambalažnih jedinica. Postotak valja uzeti s rezervom budući da je u trgovine u prvih šest mjeseci vraćen i golem broj stare ambalaže, s tavana i iz podruma, koja se više ne prima. Upravo je zbog toga i nemoguće izračunati koliko su građani uistinu zaradili, vraćajući stare boce na koje nisu platili naknadu od 50 lipa. Fond za zaštitu okoliša građanima je na račun povratne naknade od pola kune u prvih šest mjeseci isplatio gotovo 155 milijuna kuna, no činjenica je da nije riječ isključivo o »povratnoj« naknadi koju su građani prethodno uplatili kupnjom proizvoda, već da je velikim dijelom tog novca otkupljeno i mnogo starih boca, za koje se naknada nije platila. Proizvođači pića, koji su dužni uplaćivati svoje naknade, uplatili su samo 97,5 milijuna kuna, a trgovcima je na račun 15 lipa po svakoj boci ili limenci koju su prikupili Fond do sada isplatio 47,2 milijuna kuna, što u konačnici znači da je Fond na gubitku. Podatak o tome koliko su građani ostavili novca državi jer nisu vratili ambalažu u trgovine, odnosno nisu uzeli povratnu naknadu koju su platili kupnjom proizvoda, zasad nije poznat.

Piše: B. MRVOŠ PAVIĆ