NEWS
Best of Poreč

Potreba za javnim elektronskim medijima u Hrvatskoj

21.10.2005. 00:00; ; Početna / Novosti / Potreba za javnim elektronskim medijima u Hrvatskoj

ZLATKO ZELJKO:

Hrvatski sabor 2001. godine donio je novi Zakon o HRT-u s vrlo čudnovatim rješenjem u kojem su predviđena dva upravna tijela na HRT-u; Vijeće HRT-a, koje su birali predstavnici nevladinih udruga, i Upravno vijeće HRT-a koje je imenovao Sabor. Naime, tadašnja Koalicija htjela je s jedne strane prihvatiti europske norme, a s druge strane zadržati nadzor nad HRT-om. Prvi put u povijesti HRT-a bilo je ustoličeno Vijeće HRT-a bez posredovanja politike. U njega su zaista izabrani vrlo viđeni pojedinci iz različitih segmenata civilnog društva.

Kod prvoga izbora urednika HRT-a došlo je do razilaženja u mišljenju Vijeća i Upravnog vijeća HRT-a, odnosno ravnatelja HRT-a kojeg je biralo Upravno vijeće. Kada su konačno izabrani urednici HTV-a i Hrvatskoga radija koji nisu bili po volji politike, a koja je predvidjela da Mirko Galić neograničeno upravlja HRT-om, donesena je odluka da se opstruiraju novoizabrani urednici sa svim javnosti poznatim posljedicama.

Dakle, ravnatelj HRT-a Mirko Galić i interesna grupa oko njega poduzeli su sve što je stajalo u njegovoj moći da ponovno preuzme kontrolu nad svim segmentima HRT-a, uključivši nadzor nad urednicima. To je išlo jedino preko izmjene Zakona o HRT-u koji Račanova vlada na čelu s ministom prosvjete Antunom Vujićem stavlja u proceduru i konačno ga Sabor izglasava na kraju mandata. Novi i sada aktualni Zakon o HRT-u vraća ponovno HRT pod kontrolu politike, jer isključivo političari odlučuju kojeg će od kandidata izabrati u takozvano Programsko vijeće HRT-a, koje onda imenuje ravnatelja i urednike.

Dosadašnja praksa je pokazala da političke stranke imaju svoje pijune koji su unaprijed predviđeni za članstvo u HRT-u. Raspisivanje natječaja za izbor članova Vijeća HRT-a puka je formalnost. Nisu utvrđeni kriteriji za izbor članova Programskog vijeća HRT-a, iako ih Zakon izričito predviđa. Javnost nikad ne zna zbog čega je ovaj ili onaj kandidat prihvaćen, a to odgovara objema političkim grupacijama koje po principu pariteta daju suglasnost na izbor članova Vijeća. U praksi se Programsko vijeće HRT-a svodi na 11 političkih komesara, od kojih šest bira saborska većina, a pet opozicija.

Budući da je SDP skupa s koalicijskim partnerima u prvom mandatu Vijeća imao saborsku većinu, oni su imali pravo na izbor šest članova Vijeća i time većinu koja je izabrala Mirka Galića i njegove istomišljenike. Vladajući HDZ negoduje, ne zato što želi uvesti standarde primjerene demokratskom društvu nego da bi i sam stekao kontrolu nad HRT-om.

Sada Antun Vujić u članku »Ne prosijavajmo već gotove kolače« u Večernjem listu u rubrici Forum navodi kako je novi Zakon o HRT-u »u skladu s europskim zakonodavstvom«, što je bezočna neistina i bacanje prašine hrvatskim građanima u oči. Njemačka javna televizija ima najnaprednije medijsko zakonodavstvo u Europskoj uniji i 75 posto članova Vijeća ZDF i ARD-a biraju nevladine udruge izravno, dok preostali dio od otprilike 25 posto bira Parlament. Da je takvo rješenje ugradila Hrvatska u svoj Zakon o HRT-u, nitko ne bi imao ništa protiv.

Na žalost, Vujić je sa svojim timom »stručnjaka« HRT ponovno vratio pod isključiv nadzor političara i time je HRT ponovno postala državna televizija, pojam koji je Vujić rado slušao od svoje mladosti do danas. Vujića očito smeta alternativna Hrvatska. On bi htio da se SDP i HDZ, koji nemaju bitnih razlika u načinu vladanja i želji za kontrolu medija, izmjenjuju na vlasti, a Hrvatska ostane vječna tamnica duha.

Nema sumnje da će Zakon o HRT-u kod pristupnih pregovora EU biti jedan od zakona koji će se morati uskladiti s demokratskim standardima za javnu televiziju. Nadamo se da će kod »prosijavanja« Zakona o HRT-u Komisija EU odstraniti Vujićeve kolače.

Autor je predsjednik udruge Juris Protecta.

Print Friendly, PDF & Email
Ljeto u Funtani