Znanstveni djelatnici Instituta Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora, znanstveni novak Daniela Marić Pfannkuchen i Dr. Martin Pfannkuchen viši znanstveni suradnik održali su predavanje o prirodnim resursima učenicima Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč. Gostovanje je jedna u nizu aktivnosti koje se u TUŠ-u provode u okviru projekta Footprints iz Lifelong learning programme Europske komisije, potprograma Comenius.
Nakon kratkog predstavljanja Centra za istraživanje mora koji je utemeljen 1891. te od tada do danas djeluje u istim prostorijama, no bez obzira na prostorne i materijalne poteškoće, postiže uspjehe u zemlji i u inozemstvu. Daniela nam je predstavila svoj rad i rad svojih bliskih kolega znanstvene novakinje Jelene Godrijan i dr. Martina Pfannkuchena. Daniela Marić Pfannkuchen autor je i koautor 13 znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima, 20-tak priopćenja s međunarodnih ili domaćih znanstvenih skupova, te je radila na brojnim međunarodnim i domaćim projektima u kojima sudjeluje Centar za Istraživanje mora. Ova mala grupa bavi se istraživanjem fitoplanktona (slobodno plivajućih jednostaničnih algi). Utjecaja klimatskih i antropogenih čimbenika na sastav i brojnost fitoplanktonske zajednice, mehanizmima preživljavanja fitoplanktona u uvjetima siromašnim fosforom, toksičnim vrstama i slično. Neka od postignuća ove grupe u 2012 su opis nove fitoplanktonske vrste, te dvije nagrade za najbolje radove iz područja Oceanologije u prošloj godini na Institutu Ruđer Bošković.
U našem moru postoji oko 900 fitoplanktonskih vrsta, a neke od njih imaju mogućnost proizvodnje i lučenja toksina koji se mogu akumulirati u školjkama ili ribama, pa njihova konzumacija kod ljudi može dovesti do gastro ili neuro poremećaja i bolesti, a katkada čak i smrti. Osim toga, iznenadili su nas izjavom da se toksični dinoflagelati (roda Ostreopsis) u rujnu koncentriraju u aerosolu te čak šetnja uz more može dovesti do alergijske reakcije. Objasnili su nam i pojavu crvene plime koju uzrokuje jednostanični dionflagelat Noctiluca scintilans, ali i to da takve pojave nisu toksične ni opasne.
Predavači su u svom izlaganju naglasili da je pritisak na morski eko sustav ogroman i da se već godinama bilježi manjak ribe zbog prevelikog izlovljavana, a slijedećih 20 – 30 godina stanje će biti još i lošije. Nekontroliranim ribarenjem se uništavaju staništa, ali i mnoge vrste koje su ugrožene ili pak nestaju. Također se uništavaju staništa prstaca, razbija obala i na taj način nepovratno uništava i smanjuje biološka raznolikost. Naime, prstaci rastu na kamenu i to traje 7 – 9 godina, a vaditi se mogu samo razbijanjem kamena čime se uništavaju staništa pa neodgovorni ljudi koji ih razbijaju za sobom ostavljaju groblje.
Osim upozorenja, iz Centra su predložili i plan zaštite. Na pitanje predavača o najčešćem uzroku uginuća ptica učenici su smatrali da ptice uginu nakon što pojedu plastiku, komade metala ili slično, ali dobili su odgovor da je najčešći uzrok uginuću to što pojedu opušak cigarete.
Fascinantna je činjenica kojim entuzijazmom odiše ovo dvoje mladih znanstvenika. Neistražena područja za njih su izazov koji će svojim predanim radom korak po korak osvajati i dalje otkrivati neotkriveno. To su ljudi koji svoju energiju crpe iz svog stvaralaštva ne štedeći ni vrijeme ni energiju te nerijetko svoj privatni život podređuju znanosti odnosno u konačnici dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.

EKO tim TUŠ Antona Štifanića Poreč