Loron, jedno od najvažnijih arheoloških lokaliteta na Poreštini, udaljeno pet kilometara sjeverno od Červar Porta u blizini uvale Santa Marina, poznato  po tome što se ondje od 1. do 5. stoljeća nalazilo najveće postrojenje za manufakturnu proizvodnju keramike na području Istre, pa i šire, arheološkim istraživanjima otkriva sve više detalja o značaju ovoga lokaliteta.

Tako su danas predstavnici Zavičajnog muzeja Poreštine, ravnateljica Elena Uljančić, te kustosi Gaetano Benčić i Davor Munda, kao i Corinne Rousse iz Centra Camille Jullian iz francuske Provanse predstavili su gradonačelniku Poreča Lorisu Peršuriću, načelniku Općine Tar-Vabriga Niviju Stojniću te direktorici tamošnjeg TZ-a Sanji Žužić koji sufinanciraju istraživanja, nove detalje o maritimnoj vili na prostoru Loron – Santa Marina.

Kako je napomenula ravnateljica Uljančić, Muzej je na Loronu prisutan još od 1994. godine. – Radi se o iznimnom lokalitetu svjetske vrijednosti, koji, uz druge lokalitete, predstavlja srž našega rada.

Cijeli kompleks izgrađen je oko 10. godine poslije Krista za rimskog senatora Sisenna Statilije Taurusa, čiji je otac bio jako blizak suradnik cara Augusta, a potom je prešao u vlasništvo Kalvije Krispinile, jedne od skandaloznih žena na Neronovu dvoru, koja je u doba cara Domicijana dospjela u carski fiscus. Istodobno je cijelo područje od Lorona do Vabrige i Tara tada bilo dijelom carskoga poljoprivrednog dobra, na kojem su se uzgajale masline i vinova loza, temelj proizvodnje ulja i vina koje se prevozilo u amforama s Poreštine. Tijekom gotovo 30 godina istraživanja na ovome lokalitetu pronađena je najsačuvanija peć za proizvodnju amfora na području Hrvatske, antička cisterna, na stotine tisuća fragmenata keramike, amfora i još mnogo drugih rimskih ostataka.

Želja je muzealaca da se cijelo područje u budućnosti postane arheološki park, posebno jer se radi ne samo u ogromnoj vili s više od pola hektara zemlje.  Ovdje se ne radi samo o rustikalnoj vili, već o maritimnoj, koja obuhvaća veliku proizvodnju ali i rezidencijalnost, te je napravljena u jednom projektu.

Vila se nalazila uz samo more, danas već i pod morem jer se ono podiglo, a najnovije otkrivene velike stube vodile su s morske strane prema velikom dvorištu – peristilu. Rezidencijalni dio sastojao se od dva krila koja su sigurno bila oslikana freskama i ukrašena mozaicima.

– Sve je važno što tražimo, ali nam je posebna želja otkriti freske i mozaike, jer će dati dodatnu ljepotu ovoj vili. Tu su bili i uredi, koji su bili potrebni kako bi se administrirao rad velikog imanja, a tu je postojala i tzv. pars fructuaria, velika uljara s dva ili tri torkulara i s velikim bazenom za skupljanje ulja. Vila je još bila opremljena velikom cisternom, kao i skladištem, a sve je funkcioniralo negdje do 4. stoljeća, kada je ciljano stavljeno van funkcije., pojasnio je Benčić.

Munda je napomenuo kako je vrijednost Lorona i u tome što se brojni studenti arheologije iz cijele Europe ovdje dolaze educirati. – Na ovakvim se iskopanima istražuje, ali i uči. Područje Poreštine u rimsko doba bilo je puno bogatije nego što smo prvotno mislili. Zato nam istraživanja svake godine daju nadu da ćemo naučiti još više toga o našoj povijesti., rekao je Munda.

Načelnik Stojnić, kao i direktorica Žužić, pohvalili su odličnu suradnju koju imaju s arheolozima i Muzejom. – Ovo je jedno od najvećih bogatstava naše općine, koje želimo povezati s budućim cestama i Muzejom maslinarstva koji će se nalaziti u Kaštelu u Taru, te da u turizmu povežemo našu povijest i sadašnjost. Uz turiste, želimo te projekte promovirati i našim mještanima., rekao je Stojnić, dok je Žužić naglasila da se posebno želi educirati učenike.

– Prvo smo tijekom uređenja gradske rive otkrili stari, rimski brod Porečanku, koji je od tada „u obradi“ te će se po dovršetku vratiti u naš grad kako bi bila izložena javnosti. To je svakako najveće arheološko otkriće zadnjih tridesetak godina u našem gradu, ali veseli da na Loronu kontinuirano traju arheološka istraživanja, koja rado podržavamo. Ovdje se radi o velikom i zahtjevnom poslu koji možda nije toliko vidljiv našim sugrađanima, ali je od iznimne vrijednosti jer otkriva slojeve naše povijesti, i ostaje nam u trajno nasljeđe., rekao je porečki gradonačelnik Peršurić.