Piše: Ljubica Gatarić, Večernji list

Austrija će obustaviti nove kredite za zemlje srednje i jugoistočne Europe, a banke kćeri u vlasništvu bankarskih grupacija iz Austrije dobile su nalog da kredite na tim tržištima vežu isključivo uz lokalnu štednju.

Slijedi teška godina

Dosad su banke iz Austrije masovno kreditirale svoje banke kćeri širom jugoistoka Europe, no banke u njihovu vlasništvu ubuduće će se morati orijentirati isključivo na domaću štednju, eventualno uvećanu do 10 posto. Taj potez austrijske države tumači se kao dodatni napor Austrije da sačuva prvoklasni kreditni rejting, koji bi mogao biti ugrožen zbog velike izloženosti zemljama srednje i jugoistočne Europe.

Tu je odluku na konferenciji mjesečnika Banka o dužničkoj krizi prenio Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke, uz dodatak da on "nema instrukcije" da smanjuje kreditnu aktivnost iduće godine, ali uvjeren je da će ta odluka imati utjecaja na bankarski sektor u Hrvatskoj. Predstavnici austrijskih banaka nisu davali komentare, uz objašnjenje da se tek očekuje razrada i tumačenje te odluke.

– Slijedi teška godina, teža nego što je bio prvi dio ove godine – Lukovićeve su riječi izrečene u trenutku najveće bankarske krize u eurozoni. Grčka više nije jedina europska država iz koje su štediše odnijeli milijarde eura štednje, bijeg kapitala bilježi se i u Italiji, Španjolskoj i Portugalu, a koliko je kriza uzela maha vidi se i po tome što jučer čak ni Njemačka nije uspjela prodati svoje obveznice te je prikupila trećinu manje kapitala nego što se očekivalo. To je veliki udarac i za Njemačku, koju doživljavaju kao okosnicu eurozone, a obveznice te države bile su neupitne. Banke u Europi moraju vrlo brzo refinancirati čak 800 milijardi eura obveznica, a pitanje je gdje će naći taj silni novac ako do novca ne može čak ni Njemačka.

Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić objasnio je da investitori masovno prodaju državne obveznice i ne žele kupovati nove jer je EU nametnuo privatnim investitorima "dobrovoljni" otpis polovice grčkog duga. Prema dosadašnjim burzovnim pravilima, investitori koji se dobrovoljno odreknu dijela svojih potraživanja ne mogu naplatiti premiju rizika koja je ugrađena u cijenu tih obveznica, pa su i ta ulaganja izgubila na vrijednosti. Što se ne može naplatiti, neće se ni kupovati, što može dovesti do kolapsa državnog duga!

Rejting na provjeri

Zagrebački pogled na Barrosov plan jedinstvene obveznice prilično je pesimističan. Vujčić tako kaže da euroobveznica može biti dugoročno dobro rješenje, ali ono se ne može postići preko noći. Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb ne vjeruje da najavljeni sastanak europskih lidera u prosincu može donijeti preokret.

– Sedamnaesti je to put da se najavljuje dramatičan preokret – sarkastičan je bio Škreb.

Hrvatsku u najboljem scenariju, rekao je Vladimir Gligorov, čeka stagnacija uz provođenje strukturnih reformi, a takva se srednjoročna perspektiva smiješi i svim drugim državama u okruženju.

– Već smo u četvrtoj godini stagnacije i recesije. Gospodarstvo je iscrpljeno, tko se nije dovoljno restrukturirao možda neće izdržati tu četvrtu godinu – upozorio je Luković koji kaže da je moguće povećanje kamata na kredite ako krene "rat" banaka za depozite. Poznato je da su naše banke značajnim dijelom financirale domaće kredite zahvaljujući zajmovima banaka-majki. Ako tih zajmova banaka-majki ne bude, rat za depozite kao jedine izvore financiranja logična je posljedica, kao i opći rast kamatnih stopa.

– Uz trošak financiranja od 7 i više posto ne može se postići gospodarski rast. Na Hrvatskoj je da smanji percepciju rizika i tako osigura jeftiniji novac. Druge su zemlje u okruženju provele fiskalnu konsolidaciju i smanjile deficit, Hrvatska je tu dosad učinila najmanje – rekao je Luković. Ni banke više ne mogu jeftino do kredita, pa će i one prilagoditi svoju poslovnu politiku činjenici da ulazimo u razdoblje slabijeg rasta, stagnacije i smanjenog dotoka kapitala.

Luković je jako pazio da ne spomene rast kamata na domaćem tržištu, ali je rekao da će banke voditi računa o rizičnosti klijenata. Prvi čovjek PBZ-a Božo Prka kazao je da samo četvrtina tvrtki zadovoljava bankarske kriterije za kredit.

– Hrvatska mora poduzeti uvjerljive reforme, mora biti štedljivija, ali ako budemo znali objasniti kako ćemo oživjeti rast i napraviti solidan temelj za vraćanje kredita, onda se i rejting može poboljšati – rekao je Luković.