Jama Baredine se kao član ISCA-e (International Show Caves Association – Međunarodnog udruženja turističkih špilja) , pridružuje špiljskim entuzijastima diljem svijeta u podizanju svijesti o važnosti špilja i krških krajolika obilježavanjem Međunarodnog dana špilja i podzemnog svijeta.

“Špilje i krški krajolici su mjesta čudesne i veličanstvene ljepote te nam je drago što bilježimo  sve veće prepoznavanje važnosti podzemlja u svijetu“, rekao je Brad Wuest, predsjednik ISCA-e,  te predsjednik, vlasnik i upravitelj turističke špilje Natural Bridge Caverns, Texas, SAD. “ Turističke jame i špilje širom svijeta prihvaćaju svoju ulogu zaštite i očuvanja te pružaju mjesto  gdje ljudi uče o tim posebnim prirodnim, kulturnim i povijesnim resursima. Turističke špilje također imaju važnu ulogu u  turizmu prirode i održivom razvoju, osiguravanju radnih mjesta i pomaganju gospodarstva svojih regija. Oko 150 milijuna ljudi svake godine posjećuje turističke špilje, učeći o našem podzemnom svijetu“ – rekao je Wuest.

Špilje i krš čine krajolik raznolikim, fascinantnim i bogatim resursima, uključujući najveće podzemne izvore vode na Zemlji, kao i najmanje 175 različitih minerala, od kojih su neki pronađeni isključivo u špiljama. Ovi krajobrazi predstavljaju jedinstveno podzemno stanište, kako za obične tako i rijetke životinje, te čuvaju krhke arheološke i paleontološke  materijale za buduće generacije.

Povodom međunarodnog dana špilja i podzemnog svijeta, u izložbenom prostoru Speleogalerije Jame Baredine, predstavit će se  izložba fotografija pod nazivom „Vode podzemlja“. Autori fotografija su hrvatski speleolozi, članovi Hrvatskog speleološkog saveza, koji svojim radovima žele ukazati na važnost neprocjenjivog blaga skrivenog u špiljama i jamama Hrvatske a to je pitka voda. Važnost zaštite ovog bogatstva nije samo zbog iznimne biosfere koja obitava u ovom okruženju već i zbog zaštite svijeta na površini, često nesvjesnog onog što se događa ispod. Vrlo jednostavno – što uđe, mora i izaći, a vrlo često izlazi na našim slavinama.

Organizator izložbe je Hrvatski speleološki savez a suorganizatori su Speleološko društvo „Karlovac“, speleološko društvo „Proteus“ Poreč, te Jama Baredine. Izložbu je moguće besplatno posjetiti svaki dan u radnom vremenu Jame Baredine, a uz navedenu izložbu, možete razgledati i stalnu izložbu u galeriji s temama krša, speleologije, biospeleologije, paleontologije i špiljske umjetnosti kamenog doba.

“Svi ljudi su pod utjecajem špiljskog svijeta i krša. Voda, hrana, kulturna povijest i znanstvena istraživanja  vezena za takav krajolik, pomažu svima na Zemlji  – ne samo 25 posto svjetske populacije koja ili živi ili dobiva vodu iz krških vodonosnika, ”rekao je dr. George Veni, Izvršni direktor Nacionalnog instituta za istraživanje špilja i krša i predsjednik Međunarodne speleološke unije. “Špilje su nevjerojatno raznolike, i iako se većina špilja nalazi u kršu, tu su i špiljske cijevi napravljene pod utjecajem vruće lave, pješčenjačke špilje i glacijalne špilje. Špilje mogu biti ukrašene sigama ili ledom u hladnijim podnebljima. Mogu biti ispunjene slatkom vodom ili se nalaziti u moru. Špilje su također bogate bioraznolikošću i dom su  mnogim biljnim i životinjskim vrstama – nekima koje nalazimo samo u špiljama, ”nastavio je dr. Veni. 

Špilje su raznovrsnih dubina, duljina, veličina i oblika. Špilja Veryovkina u Gruziji je najdublja špilja na svijetu dubine 2.212 metara. Mamutova špilja u Kentuckyju, SAD, duga je preko 651 km i najduža je poznata špilja na Zemlji. Velika kineska dvorana Miao, skrivena ispod valovitih brežuljaka i dostupna samo podzemnom rijekom, najveća je špiljska dvorana na svijetu i mjeri  se volumenom od 10,78 milijuna kubičnih metara. Dvorana Sarawak u Nacionalnom parku Gunung Mulu u Maleziji i dalje je najveća u svijetu po površini, sa 164.459 četvornih metara prostora. Hang Sơn Đoòng, u Vijetnamu je najveći svjetski špiljski prolaz s unutarnjom, brzom podzemnom rijekom i šumskim ekosustavom gdje sunčeva svjetlost ulazi u špilju kroz urušene otvore. Veličine je 38,5 milijuna kubičnih metara. Istraživanje i znanstvena istraživanja provode speleolozi u špiljama širom svijeta. Špilje se kontinuirano otkrivaju, istražuju i proučavaju, ali svijet je još uvijek pun špilja koje čovjek nikada nije vidio.

“Špilje su također pretpovijesna spremišta, bogata paleontologijom-  fosilima i kostima pretpovijesnih stvorenja. Špilje su pružale utočište najranijim precima čovječanstva. ”Rekao je Wuest. Najstarije poznate špiljske slikarije u Europi procjenjuju se na 64.000 godina u špiljama Maltravieso, Ardales i La Pasiega u Španjolskoj. Kriminalci, kao što je poznati američki odmetnik Jesse James, koristili su špilje i kao skrovište i kao mjesto za pohranjivanje ukradene robe. Vjeruje se da je najstarija poznata špilja na svijetu svjetski poznata spilja Reed Flute u Kini s natpisima iz 792. u vrijeme dinastije Tang. Prvo zabilježeno organizirano turističko vođenje Europi bilo je u Postojnskoj jami 1213. godine. Špilja Vilenica također u Sloveniji drži rekord kao najdulje otvorena turistička špilja od 1633. godine.

Svaka špilja nudi nešto drugačije.

Jama Baredine je prvi speleološki lokalitet Istre uređen za turističku namjenu, za posjete otvoren od 1995. godine. Ukupna dubina jame iznosi 132 metra, zajedno s podzemnim jezerima čije dubina ponekad doseže i do tridesetak metara. Za turističku posjetu uređena je staza duljine 150 metara, posjećuje se pet dvorana i silazi se do podzemnog jezera na dubini 60 metara. Zanimljivost ovog pustolovnog pothvata je i susret s podzemnim životinjskim svijetom te tako možete vidjeti Čovječju ribicu (Proteus anguinus Laurenti), endem dinarskog krša, životinju koja živi samo u ovim krškim područjima

U Istri su još uređene za turistički posjet Mramornica kod Brtonigle i Feštinsko kraljevstvo kod Žminja. Jama Baredine je, s još nekoliko speleoloških objekata u Istri, poput Markove i Pincinove jame kod Tara, te Pazinske jame proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode a o njihovoj zaštiti brine Natura Histrica – županijska javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.