NEWS
SPORTduo – s2

Deficit i dug ne možemo kontrolirati sami pa će morati EU

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
20.10.2013. 18:12; ; Početna / Gospodarstvo / Deficit i dug ne možemo kontrolirati sami pa će morati EU

U pet godina Hrvatska udvostručila javni dug, a ima jedan od najvećih fiskalnih deficita među tranzicijskim državama

Piše: Ljubica Gatarić, Večernji List

Hrvatski i europski statistički uredi objavit će sutra prvo fiskalno izvješće za Hrvatsku s podacima o iznosu javnog duga i deficita od 2009. do 2012. godine prema metodologiji koja se primjenjuje u EU. Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku odvest će Hrvatsku ravno u proceduru prekomjernog deficita, korektivni mehanizam Europske unije za smanjenje manjka u proračunu.

Manje od 3% BDP-a

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je formalnu odluku Europske komisije već u studenome, dok se u prosincu mogu očekivati prve preporuke Europske komisije za Hrvatsku. Očekuje se da će Hrvatska dobiti rok od tri godine da deficit, koliki god bio, spusti na manje od tri posto BDP-a.

Dok preporuke ne stignu, domaći će se politički akteri zabavljati traženjem krivca za visoki deficit i javni dug koji je, prema dosadašnjim izračunima HNB-a, od 2009. do 2013. oscilirao od 4 do 5,9 posto BDP-a (procjena za 2013.), a javni je dug skočio s 36 posto na 60 (procjena za 2013.) Eurostatova je metodologija sveobuhvatnija od “proračunskog računovodstva” kojim se dosad iskazivao fiskalni deficit u Hrvatskoj pa će i sutra objavljeni podaci biti lošiji od postojećih.

Rat metodologijom

Nedavno je potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao kako je HDZ 2011. godine iza sebe ostavio rupu od gotovo 23 milijarde kuna, odnosno deficit “nešto manji od 7 posto BDP-a”, na što mu je HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić uzvratila da “rat metodologijom zbunjuje ljude i štetan je za javnost i građane, a iza većeg deficita u 2011. stoji upravo rat metodologijom”. Dalić je objasnila da je HDZ-ova vlada dug brodogradnje od devet milijardi kuna bilježila knjigovodstveno u stavci protestirana jamstva, a ne u primarni deficit, što bi se u danas predstavljenim podacima trebalo vidjeti u podatku o deficitu za 2011. godinu.

Slično je i s dugovima zdravstva te nekih drugih javnih institucija. No, knjiženje duga po različitim godinama ipak je manji problem zemlje od činjenice da je u pet godina Hrvatska udvostručila javni dug, a ima jedan od najvećih fiskalnih deficita među tranzicijskim državama.

Print Friendly, PDF & Email