NEWS

U Poreču održana Završna konferencija Redgreenplant i okrugli stol Akademije poljoprivrednih znanosti

54522403_565195227317966_6831049921265664000_o
22.03.2019. 13:40; Učitavanja: 87; Početna / Gospodarstvo / U Poreču održana Završna konferencija Redgreenplant i okrugli stol Akademije poljoprivrednih znanosti

U dvorani Obrtničkog doma u Poreču, 21.03.2019. održana je završna konferencija projekta Smanjenje emisija stakleničkih plinova upotrebom gradskog i poljoprivrednog otpada u proizvodnji bilja – REDGREENPLANT i okrugli stol Prihvatljivost kompostana u Hrvatskoj u organizaciji Akademije poljoprivrednih znanosti.

Tijekom konferencije predstavljeni su znanstveni rezultati projekta, koji su od visoke važnosti za ublažavanje klimatskih promjena kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova. Na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, u razdoblju od 1.4.2017. do 31.3.2019. godine, provodi se projekt „Smanjenje emisija stakleničkih plinova upotrebom gradskog i poljoprivrednog otpada u proizvodnji bilja“ pod voditeljstvom dr.sc. Deana Bana.

Osim znanstvenika iz Instituta za poljoprivredu i turizam kao vodećeg partnera, na projektu sudjeluju i znanstvenici iz sljedećih institucija: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Institut Ruđer Bošković, Veleučilište u Kninu, Sveučilište u Splitu Prirodoslovno matematički fakultet, Institut Jožef Stefan, Sveučilište u Udinama, te Ustanova centar za istraživanje materijala Istarske županije Metris. Projekt je krenuo od pretpostavke da gradski i poljoprivredni otpad koji neobrađen predstavlja prijetnju zaštiti okoliša, obradom u kompost ili biougljen može postati kvalitetno gnojivo koje može zamijeniti mineralna gnojiva, a opći cilj projekta je izrada standardiziranih metodologija za obradu gradskog i poljoprivrednog otpada. Tijekom projekta su komunalni mulj i komina maslina – dva velika ekološka problema, a ujedno i dva vrijedna organska materijala, pretvoreni u kompost i biougljen te su u različitim količinama dodavani u dva tipa tla (crvenicu i rendzinu).

Na istraživanim je supstratima uzgajan kineski kupus kao odličan bioakumulator. Cijeli sustav tlo-biljka-voda iz projekta je detaljno analiziran i okarakteriziran suvremenim analitičkim i statističkim metodama. Tijekom završne konferencije su suradnici na projektu prikazali rezultate provedenih istraživanja. Rezultati su ukazali da se kompostiranjem komunalnog mulja ili komine maslina postižu kvalitetna organska gnojiva za primjenu u poljoprivredne nasade, koja će tla obogatiti hranivima i organskom tvari te na taj način dovesti do boljih prinosa. Drugi način valoziracije komunalnog mulja i komine je njihova pretvorba procesom spore pirolize u biougljen – materijal koji je izrazito bogat ugljikom i drugih hranivima te koji se također može primijeniti u poljoprivredna tla, a osim pozitivnog utjecaja na kvalitetu i prinos uzgajanih kultura, pozitivno utječe i na klimatske promjene kroz sekvestraciju ugljika u tlo, odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Osim utjecaja na kvalitetu i prinos uzgajanih kultura, tijekom prezentacija je prikazano kako primjena komposta ili biougljena od komunalnog mulja ili komine maslina također pozitivno utječe na mikrobiom tla, drugu izrazito bitnu komponentu plodnosti tla. Na primjeru jedne kompostane za obradu gore navedenih materijala na osnovi 40.000 stanovnika analizirani su i ekonomski aspekti ovakvom načina obrade, pri čemu je prikazano da je to kvalitetan i održiv način zbrinjavanja istih. Rezultati projekta ukazuju na velik potencijal zbrinjavanja gradskog i poljoprivrednog otpada njihovom valorizacijom u vidu pretvorbe u poboljšivače tla za primjenu u poljoprivredi.

Na okruglom stolu u organizaciji Akademije poljoprivrednih znanosti prikazana su iskustva u kompostiranju organskih materijala u Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj. Nakon prezentacija su u raspravi doneseni zaključci kako je na globalnoj razini zbrinjavanje organskih materijala vrlo aktualno pitanje za koje ne postoje univerzalna rješenja, te je nužna sinergija znanstvenog i stručnog sektora te političkih vlasti kako bi se zakonski okviri kreirali temeljem stvarnih rezultata znanstvenih istraživanja. Jedino se na taj način racionalno može doći do održivih sustava gospodarenja organskim materijalima i primjene istih u poljoprivredne, energetske i druge svrhe. Zaključci će u vidu dopisa biti poslani nadležnim institucijama kako bi se u radne skupine za pisanje budućih propisa uključili kompetentni stručnjaci iz područja.

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
MAX1904-S