Hrvatski kampovi četvrta su najskuplja kamping destinacija u Europi, prema ocjeni njemačkog autokluba ADAC, no po kvaliteti svrstani su tek na osmo mjesto, što odražava određeni nesrazmjer koji bi u perspektivi mogao rezultirati padom posjetitelja. Već na početku ove sezone pojedini kampovi dočekali su nespremni prve goste, pa je bilo reklamacija zbog zatvorenih sanitarnih čvorova i ostalih sadržaja koji su navedeni u propagandnim materijalima.

Gledajući cijene, one su u ovoj sezoni porasle svega 4,5 do 5,5 posto, no ako se gleda zadnjih pet godina, kampovi u Hrvatskoj poskupjeli su za 35 do 40 posto, a mnogi smatraju da si Hrvatska takav luksuz ne može priuštiti. Jerko Sladoljev, glavni tajnik Kamping udruge Hrvatske, kaže da gosti već znaju da u Hrvatskoj preskupo plaćaju slabu uslugu u kampovima:

– Nalazimo se na granici, igramo se s potrošačima i pitanje je dana kada će se gosti okrenuti drugim destinacijama. Nismo Bogom dana zemlja, iako mnogi misle da ništa ne trebaju raditi za privući goste. Plaćaju se skupi konzultanti, rade analize, što apsolutno nije potrebno. Potrebno je jedino pružiti plaćenu uslugu na korektan način. Skupoća naših kampova nije opravdana, stoga za nadolazeću sezonu imam umjereni optimizam. Ako ostvarimo lanjske rezultate, bit će dobro – kaže Sladoljev.

Hrvatska već drugu godinu zaredom drži četvrto mjesto po skupoći i prosječna dnevna cijena za tročlanu obitelj u nekom od naših kampova srednje kvalitete iznosi 31,23 eura, što je znatno više od 25 eura europskog prosjeka, a skuplji smo i od Španjolske i Francuske. Sladoljev kaže da nam kampovi s tri zvjezdice nisu konkurentni u špici sezone.

Premda je ADAC ove godine »žutom tablicom« za kvalitetu nagradio čak pet kampova u Hrvatskoj, visoke cijene mogu opravdati isključivo daljnja investiranja koja ograničava Zakon o turističkom zemljištu i Uredba o zaštiti obalnog pojasa.

– U zadnje dvije godine investirano je jako puno, čak 65 milijuna eura, no konkurencija snažno grabi naprijed. Ulazimo u sezonu, a da još ne znamo pod kojim uvjetima će se dodjeljivati koncesije na turistička zemljišta. Nadam se da će Zakon pratiti europske trendove koji daju koncesije na 40 do 50 godina, što vlasnicima daje sigurnost, te da će se za metar kvadratni odrediti realna cijena koja neće predstavljati vlasnicima »omču oko vrata« i koja će omogućiti državi da dobije svoj dio kolača kada već nije željela podijeliti rizik kroz ideju o javno-privatnom partnerstvu – zaključuje Sladoljev.

Andrea Bralić, Glas Istre

Dnevna cijena za tročlanu obitelj

Italija 38,24 eura, Danska 35,13 eura, Nizozemska 31,74 eura, Hrvatska 31,23 eura, Španjolska 29,55 eura, Francuska 28,63 eura, Švicarska 28,19 eura, Austrija 25,52 eura, Švedska 24,82 eura, Mađarska 24,82 eura, Njemačka 23,31 eura, Poljska 20,92 eura

Upravi puna usta kvalitete (V. Medvedec)

– Ovogodišnje cijene povećane su u Istri samo četiri posto. U odnosu na formiranje cijena to je, što se Istre tiče, u nekim normalnim okvirima budući da se u Evropi tolerira povećanje cijena paralelno sa stopom inflacije. Međutim, naš je problem stalno povećavanje cijena u posljednje četiri godine – one su u tom razdoblju povećane 30-40 posto i to je ono u čemu su uprave društava, koje formiraju cjenovnu politiku svojih turističkih tvrtki, pogriješile, kaže Sladoljev.

– Apsurdno je slušati kako su našim predsjednicima uprava puna usta kvalitete i menadžmenta. Različiti strani stručnjaci dolaze i vode radionice na tu temu, a onda se dogodi da otvore svoj autokamp u kojem pola servisa ne radi. Autokampovi u čitavom svijetu funkcioniraju tako da ili rade ili ne rade, sve drugo je katastrofa, rekao je Sladoljev.

Istarski kampovi prošle su godine ostvarili 6,7 milijuna noćenja, i to je za oko jedan posto više nego prethodne. Ove godine bit će svi sretni ako se ostvare prošlogodišnji rezultati što je teško budući da recesija u Evropi napreduje, svi oko nas ulažu u kvalitetu, a mi stagniramo. Optimistične najave iz HTZ-a nisu baš argumentirane, a Sladoljev je umjereni optimist.