Transparentnost gradske vlasti i njihove administracije najbolje pokazuje koliko su doista na raspolaganju javnosti i koliko im je stalo da putem svojih servisa komuniciraju s građanima. Upravo je pravo na pristup informacijama conditio sine qua non demokratskog procesa koji između ostalog podrazumijeva da građani moraju na vrijeme biti upoznati s bitnim odlukama, projektima, namjerama i planovima, koji se na kraju krajeva njih najviše i tiču. No najvažnije je da je jedino tako moguće iskorijeniti korupciju, a ono što je javno ne smije biti tajna.

Iako se vole hvaliti da je interes javnosti na prvom mjestu, da su otvoreni za suradnju, komunikaciju i uvijek na raspolaganju, činjenica je da javnost o funkcioniranju i planovima svojih gradonačelnika i zastupnika u predstavničkim tijelima uglavnom doznaje putem medija. Informacije o značajnim investicijama i projektima pretežito se plasiraju putem novinskih članaka, televizijskih ili radijskih priloga. Sazovu se konferencije za novinare, a ono što bi građani trebali znati prije nego što uopće dospije u novine, postaje vijest.

I tu nastaje problem, jer pročitati u medijima da ti grad, općina ili županija planiraju pred nosom sagraditi odlagalište otpada ili da se na najatraktivnijim dijelovima priobalja sprema velebna gradnja, a priori će potaknuti bijes i revolt. Osim šturih najava o javnim prezentacijama koje se vješaju samo na obavijesnu ploču zgrade uprave ili se o tome objavi kratak oglas u novinama, građani i neće baš imati prilike pitati sve ono što ih brine i zanima.

Zanimalo nas je kakva je situacija u nekim istarskim gradovima, misle li da su dovoljno na raspolaganju svojim građanima i jesu li neki već na tragu standardima Europske unije, pa za važne projekte osiguravaju i značajna sredstva za njihovu promociju i educiranje javnosti.

Jedan takav primjer zasigurno je projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, za čiju su izgradnju iz europskih fondova zasad odobrena 4,3 milijuna eura. Od tog je iznosa čak 465 tisuća eura namijenjeno informiranju, edukaciji i promociji projekta. Iz navedenog je vidljivo da postoci koji se izdvajaju za promociju mogu znatno i premašivati 10 posto, ali bez obzira na postotak i konkretan iznos, informiranje javnosti je standard od kojeg EU ne odstupa.

Koliko je tko transparentan, vidi se i iz samih odgovora koje smo dobili i koliko su neki na naša pitanja odgovorili šturo i u svega nekoliko rečenica.

Primjerice Grad Umag u skladu sa Zakonom o proračunu i u skladu s javnim interesom, dnevno svoje građane informira preko web-stranice. I sami smo pokušali nešto više doznati o aktualnim i realiziranim projektima i gospodarstvu u Umagu, no te je aplikacije nemoguće bilo otvoriti. Grad Novigrad ne osigurava posebne stavke u proračunu za promociju svojih aktivnosti pa tako ni za veće projekte koje provodi.

Ne postoji obaveza jedinica lokalne samouprave da osiguraju novac za promociju projekata ili kapitalnih investicija od širokog interesa javnosti, saznajemo u Rovinju.

Najiscrpnije odgovore uputio nam je Odsjek za informiranje Grada Pule. Napominju, da im je zakonska obveza informirati javnost o svojem radu i aktivnostima te da je sam proces informiranja ključni element u približavanju rada gradske uprave građanima. Naime, rad Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela je javan, a javnost se o njihovom radu informira putem održavanja sjednica, izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja, objavljivanjem akata u službenom glasilu Grada i na gradskim web-stranicama.

Grad Poreč je otvoren prema javnosti te ju nastoji u svakom trenutku pravovremeno, točno, istinito i objektivno informirati, što čini kroz redovno organiziranje tiskovnih konferencija, putem web-stranica, javljanja uživo na radio postajama te kroz gradski mjesečnik Porečki vjesnik, rekli su nam u Poreču.

Premda će se većina građana složiti da ne barata dovoljnim brojem informacija ključnim za poznavanje grada u kojem živi, lokalne bi vlasti trebale još više poraditi na jačanju povjerenja građana, što je moguće jedino ako se prema njima potpuno otvore. Na kraju krajeva, vlast postoji radi građana, a ne obrnuto i toga bi trebali biti svjesni građani, a još više oni koji ih predstavljaju. (Danijela BAŠIĆ PALKOVIĆ, Glas Istre)