Napišite nešto o tome kako i gdje odlagati zeleni otpad, jer još uvijek ima onih koji misle da je granjem i travom najjednostavnije zakrcati cijeli zajednički kontejner u naselju. To je aktualno pogotovo sada kada svi sakupljaju lišće, režu ulike ili zelenu ogradu, rekao mi je nedavno stanar jednog porečkog naselja. Potaklo ga je na to veli, kad je vidio da su mu susjedi imali hortikulturno uređenje okućnice i sav bio otpad naredali u desetak crnih vreća za smeće i ostavili kraj kante. Škovacini su prolazili, ali vreće nisu uzimali jer se ovaj otpad zbrinjava na drugi način, a susjedi su na kraju vreće "frknuli" u zajednički kontejner u naselju. Ovo vjerojatno nije jedini ovakav slučaj i sigurno je najmanje sretno rješenje. Iako je gradskom odlukom o komunalnom otpadu jasno istaknuto da je zabranjeno zeleni otpad s okućnica zbrinjavati u kontejnerima za komunalni otpad još uvijek je to, pogotovo u proljeće i jesen aktualna tema.
Jedno od rješenja za ovo pitanje ponudio je porečki komunalac Usluga koji je prije par godina uveo novu uslugu odvoza zelenog otpada kroz posebne vreće za bio otpad volumena 200 litara koje koštaju pet kuna. Građani u njih sakupljaju sav bio otpad sa svojih okućnica, nazovu na broj telefona koji se nalazi ispisan na vreći, a komunalci dođu po njega u toku dana i odvezu ga na odlagalište. U cijenu vreće uračunat je prijevoz od kuće do odlagališta, što je smanjilo gnjavažu onima koji se žele riješiti te nevelike, ali značajne količine zelenog otpada. To je poboljšalo provođenje gradske papirnate procedure odlaganja otpada iz Usluge vele da je odaziv građana vrlo dobar, ima slučajeva kada komunalci odvezu i po dvadeset vreća odjednom. Usluga je prije nekoliko godina nabavila i nekoliko manjih kontejnera za kompostiranje i kroz pilot projekt podijelila ih građanima Novog naselja. Bio je to hvalevrijedan projekt, ali je tek djelomično smanjio količine bio otpada u zajedničkim kontejnerima. Vjerojatno bi rezultati bili još bolji da se u gradska naselja postave veliki kontejneri samo za zeleni otpad, ali opet, kako su pokazala neka iskustva iz prošlosti u njima završavaju i mnoge druge stvari – od kućanskih aparata do namještaja.
Zelenog otpada može se riješiti na nekoliko jednostavnih i ekološki prihvatljivih načina, a da pritom ne privlačite mrke poglede susjeda ili komunalaca. Još je bio otpad i jedan od najlakših za recikliranje, može se ono obaviti na samom odlagalištu i uz minimalne količine energije. Uz sve ono što se sakupi s porečkih zelenih površina plus bio otpad od građana kroz mega kompostere na odlagalištu, mogli bi doći do količina novog humusa za gradske površine ili za prodaju građanima, u svakom slučaju bolje od kupovanja onog uvezenog iz Nizozemske.

V. Habereiter, Glas Istre