NEWS
valfresco

Zdravi grad Poreč: “NASILJE U MLADENAČKIM VEZAMA”

03.11.2015. 09:46; Učitavanja: 192; Početna / Lifestyle / Zdravlje / Zdravi grad Poreč: “NASILJE U MLADENAČKIM VEZAMA”
srce-broken

Nasilje u partnerskim vezama je tema koja je već dugo predmet interesa, no uglavnom je fokus bio na odraslim osobama u partnerskim vezama i na bračnim parovima. Tek se u posljednje vrijeme, negdje od 90-ih godina prošlog stoljeća pokazuje povećani interes za nasilje u vezama mladih. Pregled istraživanja koja se bave ovom problematikom pokazuje da je vjerojatnost doživljavanja seksualnog i psihičkog nasilja u partnerskim vezama najveća upravo u adolescenciji te u ranim 20-ima. Isto tako,  istraživanja pokazuju da je  nasilje žena/djevojaka prema partnerima češće upravo u  mlađim dobnim skupinama nego u općoj populaciji . S tim što podaci pokazuju da se, u ovim slučajevima,  ne radi o fizičkom nasilju djevojaka nego dominantno o psihičkom nasilju i kontroli u odnosu na mladiće.

Adolescencija

Adolescencija je vrlo turbulentno razdoblje u životu. To je razdoblje sazrijevanja tijekom kojeg  se mlada osoba priprema za odraslu dob i sve ono što ona nosi. To je dakle period velikih promjena na svim razinama: mentalnoj, fizičkoj, emocionalnoj, seksualnoj te psihosocijalnoj, što ovo razdoblje čini periodom zbunjenosti, ali i periodom brojnih novih otkrića i učenja. Između ostalog, period adolescencije donosi i velike promjene u odnosima s vršnjacima.  Mlađi adolescenti (11 – 13 godina) druže se uglavnom sa vršnjacima istog spola i češće se poistovjećuju sa svojim vršnjacima te teško prepoznaju granicu između onoga što oni sami misle/osjećaju te onoga što misle/osjećaju njihovi vršnjaci. Mladi u srednjoj adolescenciji (14 do 16 godina) sve se češće druže, u aktivnosti uključuju i vršnjake suprotnog spola te sve jasnije razlikuju vlastite misli, osjećaje i potrebe od misli, osjećaja i potreba onih kojima su okruženi. Zbog toga su stariji adolescenti sve manje podložni vršnjačkom pritisku. Javljaju se i prvi romantični odnosi.  Sve ovo u kasnijoj adolescenciji (nakon 17. godine) kulminira procesima oblikovanja identiteta mlade osobe i razvijanja kapaciteta za intimnost, koji se protežu i na odraslu dob u kojoj se ti procesi i zaokružuju.

Romantične veze kod adolescenata i mladih

Dakle u razdoblju adolescencije mladi se suočavaju s vrlo važnim razvojnim izazovom – pokušavaju uspostaviti novi oblik bliskog odnosa s osobom koja im je privlačna na potpuno nov način. Važnu ulogu u stvaranju takvih odnosa igraju brojni faktori i naravno brojne psihološke karakteristike, kao što su slika o sebi, samopoštovanje, socijalne vještine, upravljanje svojim emocijama, prepoznavanje i interpretacija tuđeg ponašanja i emocija, zauzimanje za sebe, povjerenje i lojalnost, samokontrola i slično.

Važna komponenta odnosa sa suprotnim spolom je i osjećaj zaljubljenosti. Zaljubljenost u adolescenciji povezana je s intenzivnim emocionalnim uzbuđenjima, dramatičnošću i maštanjima. Adolescenti ponekad satima razmišljaju i maštaju o osobi u koju su zaljubljeni. U ranoj adolescenciji uglavnom sve i ostaje na maštanju, dok u kasnijoj adolescentnoj dobi raste broj interakcija između djevojaka i mladića, jača seksualni nagon, javljaju se nove misli i osjećaji. Treba napomenuti da mladi sve ranije stupaju u ljubavne veze koje igraju veliku ulogu u oblikovanju adolescenta u odraslu osobu, te su  temelj za kasnije intimne odnose u odrasloj dobi.

Ključno je da mladi u toj dobi dobiju adekvatnu edukaciju o svim ovim promjenama. Ukoliko roditelji ne preuzmu tu zadaću na sebe, adolescenti su prisiljeni učiti o spolnosti i partnerskim vezama putem medija ili od vršnjaka.

Kada dvije mlade osobe, koje su u razvoju,  započinju romantičnu vezu njihovi  ciljevi, interesi i ideje o tome kako bi veza trebala izgledati se često razlikuju. Mladi tada nemaju niti znanje o tome kako zadovoljiti vlastite potrebe, potrebe partnera, kako te potrebe uskladiti te kako voditi računa o posljedicama svojih postupaka. Zato su, u vezama mladih,  sukobi (kao uostalom i u svim drugim međuljudskim odnosima) neizbježni i čine dio iskustva svakog odnosa. Dakle nije pitanje da li će do sukoba doći u vezama mladih, nego kako će se ti sukobi rješavati. Upravo u procesu rješavanja sukoba otvara se prostor za različite oblike nasilnih ponašanja. Ne misli se pritom samo na fizičko nasilje nego i na druge oblike nasilja odnosno na bilo kakav pokušaj  da se u vezi dominira i kontrolira partner/ica (prigovaranja partneru, zabrane, okrivljavanja, zabrane viđenja sa prijateljima i dr.) .

Što utječe na pojavnost nasilja u adolescentnim i mladenačkim vezama?

Iako se prve romantične veze  javljaju u adolescenciji, mladi o odnosima i vezama uče puno ranije – u obitelji, zajednici… Postoji nekoliko skupina faktora koji predstavljaju veći rizik za doživljavanje i činjenje nasilnog ponašanja u vezama mladih, a oni su:

1. Individualni faktori: češće će nasilno ponašanje izražavati mlada osoba koja ima nisko samopouzdanje i samopoštovanje, nesigurnu ili preokupiranu (pretjeranu) privrženost ljubavnom partneru/partnerici, mladi koji imaju iskustvo nasilja u primarnoj obitelji, potrebu za dokazivanjem u vezi pod “svaku cijenu”, pretjerana ljubomora, stereotipna uvjerenja o muško – ženskim odnosima. Nasilje će češće doživljavati mlade osobe koje ne prepoznaju određena ponašanja u vezi kao nasilje, ne poznaju svoja i tuđa prava u vezi, oni mladi koji imaju pozitivan stav o nasilju kao načinu rješavanja nesuglasica te konzumiraju alkohol/droge.

Rizični stavovi koji , ako ih mladi imaju, ukazuju na mogućnost pojave nasilja u njihovim vezama su:

  • 21% mladića i 3% djevojaka izjavljuje da se od djevojke očekuje da pristane na seks s dečkom koji je potrošio poprilično novca tijekom zajedničkog izlaska,
  • 28% mladića i 8% djevojaka vjeruje da žene kada kažu NE, misle DA,
  • 51% mladića i 31% djevojaka smatra da žena treba paziti da ne izaziva muškarca.

2. Interpersonalni faktori: slabe komunikacijske vještine mlade osobe  i teškoće u izražavanju osjećaja te slabe vještine rješavanja sukoba pregovaranjem.

3. Faktori rizika na nivou zajednice/društva: pozitivan odnos vršnjaka prema nasilju, medijske poruke o prihvatljivosti nasilja u partnerskim odnosima, količina nasilja u obitelji, društvu i tolerantan odnos društva prema nasilju. Načelno je stav prema nasilju negativan, ali ako pogledamo sadržaje pop kultura kao što su video spotovi ili serije i filmovi vidimo da su puni nasilja među partnerima.

4. Nedovoljno iskustvo mladih u partnerskim vezama i odnosima: mladi najčešće ne znaju kako se ponašati u prvim romantičnim vezama, ne znaju što je „normalno“ i potrebno tolerirati partneru, a što nije (npr. kad dečko ili djevojka  ne da partnerici/u da  ide na kavu s prijateljicama jer su u vezi , ili kada se dogodi ljubomorna scena partnera/ice mladi je najčešće u početku veze doživljavaju kao dokaz ljubavi…i toleriraju,.. a isto ponašanje može vrlo lako prerasti u psihičko zlostavljanje – posesivnu vezanost, silne zabrane druženja i kretanja partnera/ice, kontrolu mobitela i druge nasilne radnje ..i sl.)

5. Nedostatak znanja i nejasna uvjerenja mladih o dobroj i sigurnoj vezi ! Mladi ne znaju da svaku vezu stabilnom čini, osim ljubavi,  samo i isključivo međusobna tolerancija, uzajamno poštivanje potreba svakog od partnera, međusobno povjerenje, određena sloboda  svakog od partnera za vlastitu organizaciju slobodnog vremena  s prijateljima, obitelji… ne podržavanje posesivne vezanosti u okviru koje mladi partneri često pogrešno misle da 12 sati dnevno moraju provesti zajedno jer je to najveći  „dokaz ljubavi“… i sl.

>> Nasilje u mladenačkim vezama

Print Friendly, PDF & Email
LaPentola S