Istraživanje utjecaja pandemije na subjektivnu dob: Godine prolaze, a mi?

Rezultati istraživanja otkrivaju koliko se staro osjećaju naši sugrađani, utječe li pandemija na to kako „nose“ svoje godine i kako ostati „mlad u duši“.

Subjektivna dob je pokazatelj  koliko se staro osoba osjeća, izgleda i ponaša, bez obzira na njenu stvarnu kronološku dob. Većina se ljudi ne osjeća u skladu sa svojom kronološkom dobi, već mlađima ili starijima no što jesu, a upravo taj osjećaj subjektivne dobi ima veliki utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje te ponašanje osobe. U današnje vrijeme opterećeni smo godinama, prevelik je fokus stavljen na kronološku dob, a svakodnevno iskustvo sugerira da starenje ne doživljavamo na isti način, pa se tako neke osobe od  60 godina osjećaju i izgledaju vrlo mladoliko, dok drugi 60-godišnjaci osjećaju svoje godine ili se čak doživljavaju starijima no što jesu.

Istraživanje subjektivne dobi

U Hrvatskoj postoji mali broj istraživanja koja se bave temom subjektivne dobi i iskustvom starenja, dok utjecaj pandemije na subjektivnu dob još nije ispitan. 

Upravo je to bio razlog da se u sklopu Tjedna psihologije u Poreču provede istraživanje o različitim aspektima subjektivne dobi. Istraživanje je provedeno pomoću online upitnika. Ciljana skupina bili su građani grada Poreča, Istre i cijele Hrvatske. Obrađeno je preko 700 odgovora, od čega je 50% odgovora naših sugrađana.

Od ispitanika se tražilo da se usporede s ostalim pripadnicima svoje dobne skupine, tj. da procijene osjećaju li se mlađe, jednako ili starije, te kako se osjećaju obzirom na izgled, ponašanje i interese. Osjećaj dobi ispitivan je i direktnim pitanjem: „Koliko se staro osjećate?“ i „Koliko biste godina željeli imati?“

Što govore rezultati?

Rezultati ispitivanja govore da se 70% građana Poreča (i Hrvatske) osjeća mlađe ili čak mnogo mlađe u odnosu na svoju dob. U skladu s dobi osjeća se 20% osoba, dok se iznimno mali postotak osoba osjeća starije no što doista jesu. Ispitanici se procjenjuju mlađim od svojih vršnjaka u svim aspektima, pogotovo u izgledu i ponašanju, a nešto manje u interesima. Najbolji pokazatelj osjećaja subjektivne dobi dobiven je direktnom procjenom subjektivne dobi u brojčanom obliku. Utvrđeno je da se osobe iznad 40 godina procjenjuju mlađima, te se svaka druga osoba osjeća čak 15-20% mlađom u odnosu na svoju kronološku dob. Konkretno, to znači da se osoba koja ima 40 godina osjeća oko 6 godina mlađe, a osoba koja ima 70 godina u prosjeku desetak godina mlađe.

Od posebne važnosti bili su odgovori otvorenog tipa u kojem su naši sugrađani davali osobni osvrt, mišljenja i razloge koji utječu na njihovu subjektivnu dob. Kao razlog zbog kojeg se osjećaju mlađima navode različite aktivnosti kao što su čitanje, stvaranje, šetnje, fizičke aktivnosti. Također, naglašavaju važnost obitelji, dobrih odnosa s drugim ljudima, održavanja bliskih kontakata i držanja do sebe.

S druge strane kod mlađih osoba od 18 do 30 godina primjećuje se da je osjećaj dobi dvosmjeran. Mlade osobe osjećaju se od 1 do 3 godine mlađe ili starije od svoje kronološke dobi.

Utječe li pandemija na subjektivnu dob?

Analizom odgovora na pitanje kako „nosimo“ godine u vrijeme pandemije utvrđeni su različiti čimbenici koji utječu na osjećaj subjektivne dobi poput: općeg zdravstvenog stanja, intenziteta druženja odnosno izolacije, učestalosti fizičkih aktivnosti i općeg zadovoljstva životom.

Veći dio ispitanika govori da pandemija nije imala bitnijeg utjecaja na njihov doživljaj subjektivne dobi,  pri čemu navode kao zaštitne faktore pojačanu rekreaciju, druženja s obitelji, nalaženje različitih aktivnosti i hobija za koje nisu ranije imale vremena u ispunjavanju svakodnevice.

Osobe koje se izjašnjavaju da je pandemija imala utjecaja na njihov osjećaj subjektivne dobi navode kako ih nedostatak kretanja i fizičke aktivnosti, uz nedovoljne socijalne kontakte i izostanak druženja s vršnjacima i prijateljima, bolest, nepovoljni ekonomski i materijalni status čine starijima.

Pokazalo se da pandemija na različite načine, čak i u većoj mjeri, utječe na subjektivnu dob mlađih osoba. Pandemija tako može naglasiti i pojačati već postojeći osjećaj subjektivne dobi. Oni koji se osjećaju mladima mogu se osjećati još mlađima – studentski život zamijenili su onim više nalik srednjoškolskom, stalno su kod kuće i provode više vremena s obitelji, a manje u društvu vršnjaka, preuzimaju navike ranije dobi. Mladi nemaju vremena ni kapaciteta baviti se planiranjem budućnosti, jer sadašnjost, situacija krize i neizvjesnosti već zauzima previše mjesta u njihovim mislima. S druge strane, mogu se osjećati starije jer se manje druže i manje su fizički aktivni, te pandemija rezultira dodatnim stresom koji utječe da se osjećaju starije.

Zašto ostati „mlad u duši“?

Mnogo je razloga zašto subjektivna dob govori toliko o nama i zbog čega je bitno znati kako se ljudi osjećaju i koliko se starim procjenjuju. Osobe zrele i starije odrasle dobi, koje se osjećaju mlađima od svoje kronološke dobi osjećaju se zdravijima, otpornijima i osjećaju veće zadovoljstvo u životu. Osjećaj starije subjektivne dobi povezan je s druge strane s bolestima, rizikom od depresije i manjom kvalitetom života. Posebice u vrijeme pandemije, osim zdravih navika bitno je zadržati i pozitivan stav, kako bismo ostali što mlađi i zdraviji, te se bolje nosili s trenutačnom krizom.

Dobro je zaključiti da većina ljudi bez obzira na pandemiju ima osjećaj da je njihova subjektivna dob daleko mlađa od njihove kronološke dobi. Naši sugrađani dobro nose svoje godine i uspješno se suočavaju s izazovima koje nosi pandemija. Čak i mladi vide da postoje sjajne stvari kojima se mogu radovati u svojoj budućnosti, da se godina ne treba bojati, već kvalitetno ih iskoristiti.

Godine prolaze, a mi?

„Mi smo tu, živimo i prilagođavamo se“, poručuju naši građani. Svaka osoba ima jedinstveno iskustvo i okolnosti koje utječu na njen osjećaj starosti. Na svakome od nas je da otkrije kako ih najbolje nositi i proživjeti.

Poruke naših građana, koji se osjećaju mlađima, naglašavaju važnost brige o zdravlju, provođenja vremena s bliskim ljudima i socijalne povezanosti, kretanja, bavljenja različitim aktivnostima, učenja, prihvaćanja promjena.

Bitno je optimistično gledati na život i godine koje imamo, ne ih ignorirati, ali niti im dopustiti da nas pregaze.         

Detaljnije o rezultatima istraživanja subjektivne dobi možete pronaći na (link) https://www.zdravi-grad-porec.hr/strucne-teme/utjecaj-pandemije-na-subjektivnu-dob-godine-prolaze-a-mi/

 

Zdravi grad Poreč

Gordana Vorkapić Jugovac, psihologinja

Maja Jugovac, studentica psihologije

Subjektivna dob

Izjave – godine prolaze …