Dok prvi mjeseci i godine djetetova života dobivaju veliku pozornost roditelja, savjeti o pubertetskom razdoblju često se svode na rečenicu „sve je to samo faza“. No pubertet je razdoblje u kojem su roditeljska pažnja, informiranost i pravodobno prepoznavanje promjena jednako važni kao i tijekom ranog djetinjstva.

Pubertet donosi niz tjelesnih i emocionalnih promjena, a jedna od čestih roditeljskih dilema jest kako prepoznati što je dio urednog razvoja, a kada je potrebno potražiti savjet liječnika. Posljednjih se godina sve više govori i o ranijem ulasku djece u pubertet. Prepoznavanje preranog puberteta važno je jer omogućuje utvrđivanje mogućeg uzroka te, kada je potrebno, liječenje kojim se može spriječiti prebrzo sazrijevanje kostiju i negativan utjecaj na konačnu visinu djeteta.

„Razlozi za raniji ulazak u pubertet mogu biti prekomjerna tjelesna težina, genetske sklonosti, poremećaji endokrinog i središnjeg živčanog sustava, ali i izloženost kemikalijama iz okoliša. Važno je potražiti liječničku pomoć, ali i djetetu pružiti odgovarajuću psihološku podršku“, objašnjava doc. dr. sc. Lavinia La Grasta Sabolić iz Poliklinike Salvea, specijalistica pedijatrije i uža specijalistica pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije.

Tjelesna težina jedan je od čimbenika koji mogu biti povezani s ranijim pubertetskim razvojem. Prema službenim podatcima, približno svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Zdravstvene posljedice debljine mogu se pojaviti već u adolescenciji, uključujući povećan rizik od inzulinske rezistencije, predijabetesa i dijabetesa tipa 2, dislipidemije, arterijske hipertenzije, masne bolesti jetre te poremećaja menstrualnog ciklusa.

Doc. dr. sc. La Grasta Sabolić upozorava i da se debljina iz djetinjstva često nastavlja u odrasloj dobi, kada može značajno utjecati na kvalitetu života i zdravlje. Upravo je zato važno što ranije osvijestiti da je riječ o bolesti koja zahtijeva odgovarajući pristup i liječenje.

Posebnu pozornost treba obratiti i na simptome dijabetesa, čija učestalost među djecom također raste.

„Simptomi i znakovi koji moraju pobuditi sumnju na dijabetes su učestalo i obilno mokrenje, pojačana žeđ i gubitak tjelesne mase. Uoče li roditelji kod svog djeteta navedene simptome, potrebno je bez odgode provjeriti šećer u krvi kako bi se spriječio razvoj po život opasne dijabetičke ketoacidoze (DKA). Simptomi karakteristični za DKA su mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, duboko disanje, „voćni“ miris daha, opća nemoć i poremećaj svijesti“, objašnjava doc. dr. sc. La Grasta Sabolić.

Uz pravodobno prepoznavanje zdravstvenih problema, važne su i svakodnevne navike. Dovoljno kretanja i boravka u prirodi, manje vremena pred ekranima, uravnotežena prehrana te kvalitetan noćni san mogu imati važnu ulogu u očuvanju fizičkog i emocionalnog zdravlja tijekom puberteta.

Zdravlje tinejdžera zato će dobiti poseban prostor i na konferenciji Roditeljstvo UNLOCKED, koja će se održati u subotu, 3. listopada u Zagrebu. Konferencija će na jednom mjestu obuhvatiti različite faze dječjeg zdravlja i razvoja, od trudnoće i najranije dobi do adolescencije, uz teme obiteljskih odnosa i praktične radionice za roditelje. Program konferencije dostupan je na službenoj web stranici.