NEWS
LIDL s2 posao

Zdravi grad Poreč: Europski dan muzikoterapije i upotreba muzikoterapije u prevenciji ovisnosti kod djece i mladih

23.11.2020. 09:55; Učitavanja: 46; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / Zdravi grad Poreč: Europski dan muzikoterapije i upotreba muzikoterapije u prevenciji ovisnosti kod djece i mladih
muzikoterapija

Muzikoterapija predstavlja profesionalno korištenje glazbe i njezinih elemenata od strane educiranog muzikoterapeuta u svrhu postizanja nemuzičkih ciljeva na motoričkom, emocionalnom, socijalnom, komunikacijskom i kognitivnom području. Muzička iskustva (sviranje, pjevanje, slušanje glazbe, ples, pokret…) osmišljena su kako bi postigli pozitivne promjene u ponašanju, razmišljanju, izražavanju emocija i stekli nove vještine te na taj način utjecali na dobrobit pojedinca.

U našem gradu svake se godine obilježava Mjesec borbe protiv ovisnosti od 15.11. do 15.12., a nositelj brojnih aktivnosti je Zdravi grad Poreč.

  1. studenog svake godine obilježava se i Europski dan muzikoterapije i to baš na dan kada počinje mjesec borbe protiv ovisnosti. U Zdravom gradu Poreč smo prije dvije godine započeli s muzikoterapijskim radionicama u sklopu programa Zajedno protiv ovisnosti za grad Poreča u koji su uključeni učenici porečkih osnovnih i srednjih škola. Muzikoterapijske aktivnosti su se pokazale odličnim izborom za rad s djecom i mladima. Cilj takvih aktivnosti jest prevencija rizičnih ponašanja i ovisnosti kroz zdrave životne izbore odnosno jačanje zaštitnih faktora kod djece i mladih u borbi protiv ovisnosti poput jačanja identiteta, osjećaja pripadnosti u društvu, povećanja kohezivnosti u razredima i poboljšanje razredne klime, razvijanje socijalnih vještina, prepoznavanje i izražavanje emocija kroz glazbu, kanaliziranje neugodnih emocija kroz aktivno muziciranje i kontrolu emocija te postizanje drugih ciljeva u socio-emocionalnom razvoju djece i mladih koji su veoma važni kako bi izbjegli pojavu ovisničkih ponašanja.

Zašto je muzikoterapija dobra metoda u radu s djecom i mladima?

Glazba sama po sebi predstavlja odličan komunikacijski medij kojim terapeut može lakše uspostaviti odnos s klijentom te potaknuti komunikaciju. Osim toga, klijenti se po svojim teškoćama razlikuju, a razlikuju se i s obzirom na savjetodavnu i/ili psihoterapijsku tehniku koju najbolje prihvaćaju. Mladi su posebno skloni glazbi pa glazba može biti odlična tehnika za rad s ovom skupinom. Kada govorimo o mladim osobama, korištenje glazbe za njih najčešće predstavlja jednu ugodnu aktivnost, bilo da se radi o slušanju ili aktivnom muziciranju te se na taj način, u radu s mladima, lakše postižu terapijski ciljevi. Ujedno, znamo da u procesu odrastanja glazba ima važnu ulogu u formiranju identiteta.

U radu s djecom i mladima mogu se koristiti  muzikoterapijske tehnike poput slušanja glazbe, analize tekstova, pisanja tekstova, vođene imaginacije uz glazbu, muzičke improvizacije i drugih. Najčešće se primjenjuje kreativni model muzikoterapije – u kojem je naglasak na klijentovom kreativnom izražavanju i stvaranju ili analitički model, gdje nam glazba služi kako bi kroz nju otvorili i proradili neke nesvjesne sadržaje, radili na osvještavanju i izražavanju emocija.

Kroz glazbu možemo osnažiti djecu i mlade, razvijati njihovu kreativnost i njihove potencijale, omogućiti im da se izraze i prorade svoje emocije, razviti neke korisne vještine i potaknuti zdrave životne izbore i poželjna ponašanja, a sve u svrhu prevencije rizičnih ponašanja i razvijanja ovisnosti. Muzikoterapija u tom smislu može imati jednu važnu prevencijsku funkciju.

Osim u prevenciji, muzikoterapija ima važnu ulogu i u tretmanima ovisnosti

Osim u preventivne svrhe, muzikoterapija se može koristiti i kao pomoć kada su određene teškoće već nastupile, kada se ovisnost već dogodila te su uz ovisnosti i ovisnička ponašanja prisutne i druge poteškoće mentalnog zdravlja za koje kažemo da se javljaju u komorbiditetu. To znači da se uz neku bolest javljaju i druge bolesti što povećava vulnerabilnost osobe i otežava liječenje. Tako je i kod ovisnosti često prisutno niz drugih teškoća, najčešće govorimo o depresiji i anksioznosti, no mogu biti i neke druge psihičke poteškoće poput psihoze ili posttraumatskog stresa.

Depresivnost i anksioznost su svakako najčešće poteškoće mentalnog zdravlja i ove godine su posebno u fokusu. Kada govorimo o ovisnosti teško je odrediti što je uzrok, a što posljedica, pa primjerice sama ovisnost može biti uzrok za pojavu drugih teškoća mentalnog zdravlja, ali i obratno. U podlozi alkoholizma je često depresija koja ne nestaje kad maknemo alkohol i to naravno otežava samo liječenje i tretman ovisnosti stoga i to moramo uzeti u obzir kada planiramo liječenje.

Muzikoterapija ima najčešće podupirajuću funkciju odnosno za nju kažemo da je komplementarna terapija tradicionalnim oblicima liječenja poput lijekova i psihoterapije. Iako možda nema glavnu ulogu u terapiji, njena funkcija svakako nije zanemariva. Kada govorimo u muzikoterapiji u liječenju ovisnosti, odnosno o njenoj rehabilitacijskoj funkciji, ona se može koristiti za ublažavanje stresa, može pomoći ljudima da se opuste, povećati fokus na oporavak i pomoći osobama koje se teško prilagođavaju zahtjevima oporavka. Glazba se može koristiti za podizanje raspoloženja ili kao distrakcija od stresnih situacija, neugodnih sjećanja ili skretanje pažnje od žudnje za alkoholom odnosno drugih sredstava ovisnosti i drugih problema s kojima se ovisnici često susreću pri oporavku.

Muzikoterapijski ciljevi u radu s ovisnicima mogu biti:  

  • Poboljšavanje emocionalne prilagodbe osobe
  • Poboljšanje fizičkog zdravlja i mentalnog blagostanja oslobađanjem od stresa
  • Razvijanje komunikacijskih vještina
  • Fokusiranje na razvoj određenih aspekata kognitivnog funkcioniranja, kao što su pažnja ilipamćenje
  • Poboljšanje socijalnog funkcioniranja povezivanjem s drugima sa sličnim glazbenim interesima
  • Zatim suočavanje s negativnim emocijama, poput krivnje, tjeskobe, depresije ili bijesa
  • Razvijanje strategija suočavanja za rješavanje budućih situacija koje se mogu pojaviti
  • Istraživanje unutarnjih osjećaje vezanih uz motivaciju ili samopoštovanje
  • Poboljšanje trenutnog raspoloženja ili ublažavanje dosade

 

Kada govorimo o glazbi i ovisnosti ono što im je zajedničko je dopamin. Dopamin je neurotransmiter sličan adrenalinu koji igra glavnu ulogu u mentalnom zdravlju. Njegov manjak uzrokuje bolesti poput depresije, Parkinsonove bolesti, nedostatka energije i manjak motivacije, smanjenu želju za hranom, pa čak i kronične bolove, a važan je za brojne tjelesne funkcije (poput rada srca) te kognitivne funkcije (pamćenje, odlučivanje, rješavanje problema…).

Glazba poput sredstava ovisnosti aktivira centre za nagrađivanje u mozgu i utječe na dopaminske putove. Uloga dopamina se veže uz emocije i sustav nagrađivanja. Dopamin posreduje i ispušta se tokom ugodnih situacija i potiče traženje ugodnih iskustava što može uključivati npr. hranu i spolne odnose. Neke vrste droga djeluju na otpuštanje dopamina u mozgu. Uz to, smatra se da sve droge aktiviraju mezolimbički put i zbog plastičnosti tog puta postoji mogućnost da se podlegne ovisnosti. Na sličan način djeluje i glazba što ju čini dobrom alternativom sredstvima ovisnosti.

Vođena imaginacija i glazba, GIM model (eng. Guided imagery and music) ili Bonnyjev model u muzikoterapiji nastao je kao alternativa korištenja LSD-a u istraživanjima nakon njegove zabrane 1972. godine. Helen Bonny, osnivačica tog modela, je postepeno razvila psihoterapijski model koji omogućava postizanje alternativnog stanja svijesti bez utjecaja droga. Ona koristi glazbu i vodi klijente kroz proces imaginacije odnosno zamišljanja slika čime dolazi do nesvjesnih dijelova, do potisnutih sjećanja. Glazba pomaže u tome da facilitira put do tih sadržaja koji se kasnije u terapiji prorađuju kao i emocije koje ti sadržaji pobuđuju.

Motivacija – važan prediktor ishoda liječenja ovisnosti

Kod ovisnosti, ali i psihičkih bolesti općenito, često nailazimo na problem nedostatka motivacije i suradljivosti u liječenju. Muzikoterapija i tu može odigrati ključnu ulogu jer može povećati osobni angažman pojedinca za uključenje u liječenje i olakšati mu prihvaćanje tradicionalnih tretmana te povećati njegovu suradljivost u procesu liječenja što je iznimno važno za postizanje terapijskih ciljeva.

Istraživanja pokazuju da je motivacija važan prediktor ishoda liječenja za osobe s poremećajima u korištenju psihoaktivnih supstanci te je također u nekim istraživanjima dokazan pozitivan i značajan učinak muzikoterapije na smanjenje agitiranosti, anksioznosti, tuge i bijesa, a to su emocije i stanja s kojima se ovisnici najčešće bore i imaju poteškoće u prihvatljivom izražavanju tih emocija.

Muzikoterapijski proces može pružiti jedno sigurno okruženje u kojem je moguće proraditi neugodne emocije i izraziti ih na prihvatljiv način jer je u okvirima glazbe sve dozvoljeno. Glazba nam pruža neograničene mogućnosti, pruža nam priliku da se opustimo, da se isplačemo, a ukoliko je možemo podijeliti ili stvarati s drugima, ona je jedan prekrasan medij komunikacije.

 

Dajana Miloš, psihologinja i muzikoterapeutkinja 
Zdravog grada Poreč

Print Friendly, PDF & Email