Višetjedno istraživanje sjeverozapadnog dijela porečkog foruma romanuma jučer je završeno. Otkopano je stotinjak »kvadrata« izvornog antičkog popločenja koje je u prilično dobrom stanju, tako da voditelj istraživanja Ivan Matejčić, savjetnik u pulskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture, optimistički gleda na mogućnost realizacije projekta obnove i predstavljanja gotovo cijelog lastrikata starorimskoga trga.

– Ovo je, kao što smo najavili, istražna sonda koja nam je donijela očekivane rezultate. Našli smo zapadni obod foruma točno na mjestu gdje smo pretpostavljali da jest. Zapravo, »fulali« smo osam centimetara, što na dimenzije trga 46 puta 46 metara nije puno. Kamene ploče dobro su sačuvane, osim na jednom mjestu gdje bi oštećenja mogla biti posljedicom pada bombe u Drugom svjetskom ratu. Sada treba vidjeti kako će popločenje izdržati test različitih vremenskih prilika i godišnjih doba, a i ponovno hodanje po njemu. Mi smo iskopine ogradili zbog visinske razlike okolnog terena, ali dozvolit ćemo ulaz, pa i neka se djeca tu igraju. Promatrat ćemo kako će se popločenje ponašati i bi li moglo ponovno u funkciju. Naravno, slijede konzultacije sa stručnjacima, naročito onima koji imaju iskustva s ponašanjem ovakvih antičkih struktura u suvremenom životu. Sigurno ne bi bilo dobro da nam za 20, 30 godina popločenje počne propadati.

No, gledajući kako su stoljećima zubu vremena i upotrebi odoljele kamene ploče na južnom dijelu trga, koje su »vani«, u razini sadašnjeg Marafora, ja sam optimist i mislim da bismo na jesen mogli napraviti idejni projekt obnove cijelog foruma, odnosno onog dijela koji nije pod zgradama, a to je otprilike polovica njegove izvorne površine, rekao je jučer Matejčić.

Ako »test vremena i djece«, a i sugestije stručnjaka budu loši po ideju vraćanja u funkciju izvornog popločenja Trga Marafor, sada otkopani dio ostat će vidljiv, a arheolozi će istraživanje vjerojatno proširiti i na ostatak »Ljetne pozornice«, jer bi se sa sjeverne strane foruma mogli naći i još nepoznati temelji antičkih građevina. Inače, na zapadnom je rubu otkriven dio potpornog zida i početak jednog manjeg stepeništa, također očekivano, s obzirom da su na platformi uz trg i danas vidljivi ostaci dva antička hrama.

I oni su na »pravom« mjestu, kažu poznavatelji antičkoga Rima i njegovih graditelja. Uobičajeno je, naime, da je uz forum tzv. kapitolijska trijada, tri hrama, središnji veći obično Jupiterov, i dva manja sa svake strane. Poreč, ondašnji Parentium, s visokim statusom kolonije, sigurno je oko foruma imao reprezentativni skup javnih građevina. Dio te priče vjerojatno nikad neće ni biti utvrđen, jer gradski je život otišao dalje pa se može pretpostaviti da više od tisuću, pa i tisuću i petsto godina ni dijelovi foruma romanuma nisu u funkciji trga.

Aktualni arheološki radovi na porečkom forumu, koje obavljaju stručnjaci Konzervatorskog odjela u Puli, dio su dugogodišnjeg programa obnove infrastrukture starogradske jezgre, pa i ovaj zahvat financira Grad Poreč iz svoga proračuna. U obnovi popločenja, ali i kompletne komunalne infrastrukture starogradske jezgre, koja je do sada završena u središnjem Decumanusu i jugoistočnim dijelovima nekadašnje Colonije Julije Parentium, Trg Marafor je upravo zbog želje za obnovom autentičnog lastrikata ostavljen za kraj.

– Teška smo srca zakopali antičko popločenje Decumanusa i fenomenalna nalazišta na sadašnjem Trgu Matije Gupca, ali u našoj smo konzervatorskoj strategiji računali da ćemo to kompenzirati na Maraforu. Za razliku od pulskog antičkog foruma, koji je, valja napomenuti, i monumentalniji i složen od jednakih i vrlo kvalitetnih ploča, u Poreču je prednost što je razlika u visini sadašnjeg i antičkog podišta puno manja. Nasred trga ona je tek 40-ak centimetara, što nije velika prepreka za uklapanje izvornog lastrikata u urbano tkivo novije izgradnje, istaknuo je Matejčić.

Da novinarima zorno pokaže o čemu je riječ, na Maraforu je jučer nasumce izabrana točka i radnici Conexa su iskopali »škulju«. Na 35 centimetara dubine došli su dio prepoznatljive kamene ploče. Možda će jednoga dana Porečani po njoj hodati kao i njihovi davni sugrađani prije dvije tisuće godina.

G. Prodan, Glas Istre