Vodeći češki statističar: Ovo više nije normalno, korona ne zaslužuje ovoliki show

2020-09-01_10h03_41
01.09.2020. 10:04; ; Početna / Lifestyle / Ostalo / Vodeći češki statističar: Ovo više nije normalno, korona ne zaslužuje ovoliki show

PREMA riječima vodećeg statističara za koronavirus u Češkoj Ladislava Dušeka, ta je zemlja stigla do točke u kojoj bi trebala početi doživljavati koronavirus samo kao uobičajenu respiratornu bolest i na to ne trošiti nepotrebno mnogo pažnje, prenosi index.hr

“Ponašanje češkog društva više nije normalno”, kaže direktor Instituta za zdravstvene informacije. Tvrdi da ih je češki sustav zdravstvenog osiguranja spasio od crnog američkog scenarija. On je iznio ove teze u intervjuu koji je dao portalu Aktualne.cz, a najvažnije dijelove intervjua preveo je portal Buka.

U petak, 21. kolovoza, Češka je zabilježila 505 novih slučajeva, što je najveći broj od početka pandemije i gotovo dvostruko u odnosu na prethodne dane. Bilo je više testiranja ali za samo oko dvadeset posto. U ponedjeljak smo ponovno “pali” na 260 slučajeva. Kako ljudima treba objasniti ovakve razlike u broju?

Ti brojevi ne mogu biti isti svaki dan. Shvatite to da se odjednom sakupi više događaja, takozvanih klastera, i mi ih sve uhvatimo odjednom. Zaista bih rekao da je to slučajno prepletanje događaja i brojeva. Takvu fluktuaciju ne vidimo prvi put. Nevolja bi bila da broj visokih vrijednosti stalno raste i to dugo vremena. Ali to se ne događa.

Znači, to vas uopće ne uznemirava?

Ne želim to umanjivati, ali zapravo nije važno imamo li 200, 500 ili 600 ljudi koji svakodnevno imaju dijagnozu. To je zato što je velika većina onih koji su sada dijagnosticirani ljudi koji nemaju simptome ili imaju samo vrlo blagi tijek bolesti. 

Ipak, trenutno imamo 5.470 zaraženih, najviše od izbijanja pandemije. Slično tome, broj slučajeva se sada povećava i u drugim zemljama, u Njemačkoj ili Italiji. Zašto upravo krajem kolovoza primjećujemo povećanje? Postoji li razlog za to?

Negdje krajem svibnja ukinute su restriktivne mjere i trebalo je neko vrijeme da se društvo vrati u normalno ponašanje. Naprimjer, kazališta i kina nisu odmah počela s radom iz sata u sat s novim predstavama i nisu odmah rasprodavali čitave sale. Dakle, bio je period od oko mjesec i pol dana kada društva još nije nisu bila u potpunosti normalna. A onda smo počeli primjećivati rast tih brojeva. Moje mišljenje je da je to samo prirodna posljedica činjenice da virus nigdje nije nestao, a da smo se vratili u normalan život. I to se ne odnosi samo na nas, odnosi se na cijelu Europu.

Je li moguće procijeniti šo nas čeka narednim tjednima i mjesecima?

U rujnu i listopadu, odnosno u periodu značajnog porasta respiratornih bolesti, broj će nam se naravno povećavati.  Međutim treba biti oprezan pa da ne izjednačavamo porast broja dijagnosticiranih s pogoršanjem situacije. Gotovo je sigurno da će se broj novih, pa stoga i vjerojatno dijagnosticiranih, povećavati, ali o stvarnom pogoršanju situacije možemo govoriti tek kada smrtnost značajno poraste ili veliki broj ljudi ima vrlo težak tijek bolesti. 

Zašto je bolest sada blaža?

Postoji nekoliko mogućih objašnjenja i morao bih zadirati u područje znanosti za koje ne mogu davati objašnjenja, jer nisam infektolog. Ali postoje i fizički faktori. Ljudi su više vani i društvene interakcije se ne odvijaju toliko u zatvorenom, pa kao rezultat toga, infekcija se prenosi u manjoj količini virusnih čestica. Pojednostavljeno govoreći, s normalnim kihanjem vani na suncu, u tijelo unesete samo ograničenu količinu virusnih čestica, dok kada se to zimi događa u vlažnom okruženju, količina može biti i četiri puta veća. 

Jesu li sada potrebni ravnoteža i smirenost?

Upravo. Moramo, naravno, biti spremni odgovoriti na situaciju u kojoj počinju naglo rasti faktori poput broja ljudi u teškom stanju u bolnicama ili broja ljudi koji umiru od ove bolesti a da nisu u rizičnim kategorijama. Ali ne bih tražio nikakve dramatičnije prekretnice, i uopće ne bih spominjao američki scenario.

Kažete da moramo naučiti tretirati covid-19 kao normalnu respiratornu bolest. Što se još mora dogoditi da se to zaista dogodi?

Dvije stvari. S jedne strane, priroda nam mora pomoći. Potrebno je da se koronavirus počne ponašati kao poput gripe i da se ne razvija u nepredvidivim smjerovima – da ne vidimo značajan porast smrtnosti. Do sada, brojke potvrđuju da se ništa takvo ne događa, pa se nadamo da će to potrajati. Tada je dovoljno da društvo jednostavno tretira koronavirus kao normalnu bolest. Ali vjerojatno će to biti složenije.

Mislite?

Nikada u životu nisam doživio da se oko gripe odigrao tako veliki medijski show, skoro reality show, koji može biti i vrlo opasan. Podaci se prezentiraju svakodnevno, a o svakom objavljenom broju pozitivno dijagnosticiranih se izvještava i tisuću puta. A pritom su to najmanje važni podaci, jer oni nisu ni pacijenti – oni su ljudi koji većinom nemaju problema zbog svoje infekcije. Gotovo mislim da će nam priroda više pomoći nego što će ponašanje društva, za koje mislim da trenutno nije normalno, promijeniti.

Dakle, mislite li da bismo mogli prestati stresirati oko covid-19 od sutra, na primjer, i uzeti to kao gripu od koje smo oboljeli toliko puta?

Novi koronavirus nije gripa i sigurno je bolest koja je u proljeće vrlo značajno povećala smrtnost u mnogim zemljama. Od početka lipnja, međutim, u Češkoj smo primijetili blagi tok bolesti koji već dobra dva mjeseca nije bio naročito ni brojan. Sada se bolest prenosi više, nije izgubila zaraznost, ali o tim smo razlozima već razgovarali.

Ali vjerojatno nije dobra ideja ni olako shvatiti bolest…

Naravno da ne. Naravno, kad idem u bolnicu na posao, ja i dalje nosim masku, jer mogu imati koronavirus bez da to znam. Međutim, nema razloga da bolest u ovakvom obliku doživljavamo u medijima šesti mjesec zaredom. Ono što je u početku bilo razumljivo, već je pretjerano. Usporedite ga, na primjer, sa žuticom koja može biti i prokleto opasna ili, ako preskočim sasvim druge bolesti, poput leukemije ili multiple skleroze. Nijedna od tih bolesti nema takvu, ponekad očaravajuću, medijsku pažnju. efekta na rješavanje situacije s bolešću.

Dakle, mislite li da bi mediji trebali polako napuštati temu koronavirusa?

Imamo slobodu govora. Neka svi emitiraju i pišu što žele. Ja bih recimo značajno smanjio učestalost objavljivanja podataka i sveo to na tjedno objavljivanje sumarnih izvještaja. A uglavnom bih obavještavao kada se dogodi nešto netipično, kako bi ljudi, naprimjer, znali da u nečemu moraju biti oprezni. Na primjer, značajna zaraza u socijalnim ustanovama u dijelu zemlje, kada će biti potrebno objasniti javnosti potrebu za ograničenjem posjeta. Dio toga da covid-19 počnemo tretirati kao normalnu respiratornu bolest je i to da ga nemamo pred očima osamnaest puta dnevno. Idete tramvajem – koronavirus, uključite televiziju – koronavirus, otvorite konzervu – iskače koronavirus..

Print Friendly, PDF & Email