Ukoliko bude usvojen Zakon o turističkom zemljištu u predloženom obliku, prouzrokovat će niz skupih i dugotrajnih sudskih postupaka, a zbog nemogućnosti investiranja zaustavit će se razvoj ukupne djelatnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Umjesto ulaganja u turizam, radi dovođenja te djelatnosti na višu razinu kvalitete prema proklamiranoj strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske, takav će zakon dovesti do posve suprotnih efekata, i to pada konkurentnosti, pada kvalitete, pada potražnje, tj. broja gostiju. Srednjoročno promatrano, to će stanje dovesti do postepenog stečaja trgovačkih društava, ističe se u zaključku jučerašnjeg priopćenja Istarske koordinacije za turizam Hrvatske udruge poslodavaca koje potpisuje njen predsjednik Franco Palma.

– Ova ocjena uprava istarskih hotelijerskih kuća u potpunosti odražava stavove vlasnika tih trgovačkih društava čiji su predstavnici proteklih dana intenzivno razgovarali o predloženom zakonu. Pritom smo se prvenstveno bavili ekonomskim aspektima i mogućim posljedicama, a manje pravnom stranom, naglasio je u jučerašnjem telefonskom razgovoru Palma, inače predsjednik Uprave porečkog Riviera holdinga.

U uvodu njihovog osvrta na stanje i posljedice koje bi predloženi Zakon o turističkom zemljištu mogao uzrokovati, napominju da je »riječ o strateškom zakonu koji se ne može donijeti bez studije efekata na ukupnu granu gospodarstva u turizmu«. Zato udruge i trgovačka društava pripremaju analizu efekata takvog zakona, kao i prijedlog rješenja.

Ocjenjujući stanje u turizmu, navode da trgovačka društva u toj djelatnosti posluju od minusa do maksimalno 80 milijuna kuna dobiti, s time da u dobiti veliko i značajno učešće ima poslovanje kampova. Napominju da je ukupno hotelijerstvo u gubitku, osobito nakon uvođenja promjena u stopi PDV-a, što će sustavno pratiti u 2006. godini, kako bi potvrdili iznijetu tezu. Uz konstataciju da se do sada ostvarena dobit iz poslovanja kampova koristila za investicije u hotele i turistička naselja, ističu i stalni trend uvođenja novih tereta (obveza) turizmu, kao što su veći komunalni doprinosi, spomeničke rente, te povećavanje drugih naknada kao što su koncesije za pomorsko dobro, komunalne usluge (odvoz otpada i sl.).

U takvom okruženju u postupku donošenja je Zakon o turističkom zemljištu, koji će, prema tekstu prijedloga upućenog u saborsku proceduru, strateški determinirati poziciju poslovanja trgovačkih društava u djelatnosti ugostiteljstva i turizma, pišu poslodavci (i u ime vlasnika).

Podsjetimo, prijedlog zakona u svojim ključnim odredbama podržavljuje zemljište u kampovima koje nije ušlo u pretvorbeni kapital, a i objekte na njemu, uz »priznavanje« njihove tržišne vrijednosti prilikom davanja koncesije sadašnjim korisnicima, odnosno vlasnicima. Ostalo turističko zemljište koje sadašnja trgovačka društva koriste u turističkim naseljima i oko hotela (a također nije procijenjeno prilikom njihove vlasničke pretvorbe i privatizacije) pripalo bi jedinicama lokalne samouprave – općinama i gradovima, koje ga ne bi mogle prodavati nego samo davati u koncesiju. Prijedlog je toliko rigorozan da bi vlasnik hotela mogao steći vlasništvo (ako ga nema) samo na zemljištu koje je ispod tog objekta, a čak i površine nužne za redovnu upotrebu objekta (okućnicu) bi mogao dobiti samo u koncesiju.

Hotelijerske kuće u Istri smatraju da je takav prijedlog zakona s pravnog aspekta u suprotnosti sa zaključcima Odbora za turizam Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2004., da ne poštuje načelo jednakosti pred zakonom, ne osigurava vladavinu prava, pravnu sigurnost i stečena prava, a pojedine su mu odredbe u koliziji s načelima pravnog poretka Republike Hrvatske, te s pojedinim odredbama važećih zakona, što dodatno uzrokuje neprihvatljivu i nedopuštenu pravnu nesigurnost. Također smatraju da je u proturječju s međunarodnim pravnim obvezama Hrvatske.

S ekonomskog aspekta takav zakon, tvrde oni, sigurno uvodi dodatno opterećenje za trgovačka društva. Naime, ako koncesijska naknada bude iznosila primjerice jednu kunu po četvornom metru godišnje, iz turizma će se za navedeno zemljište (procjena je da ga u cijelog Hrvatskoj ima desetak tisuća hektara, op. G. P.) izdvojiti 100 milijuna kuna. Za godišnju naknadu od jednog eura po kvadratu tu bi bilo 100 milijuna eura, što predstavlja iznos koji prelazi ukupnu financijsku zaradu (amortizacija + dobit) sektora turizma, upozoravaju hotelijeri.

Također napominju da nije unaprijed poznato koliko je to opterećenje, što samo po sebi predstavlja neprihvatljivo stanje, jer trgovačka društva ne mogu sagledati ni predvidjeti ekonomske efekte. Neprihvatljivo im je i da tako značajni teret, iznos koncesijske naknade, utvrđuje ministar mora, turizma, prometa i razvitka.

G. PRODAN, Glas Istre