NEWS

VIŠNJAN: Boškarinu kune ili klaonica

14.10.2005. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / VIŠNJAN: Boškarinu kune ili klaonica
896Boškarin.jpg

O veoma nepovoljnom stanju glede budućnosti istarskoga goveda jučer su na konferenciji za novinare govorili predsjednik SUIG-a Aldo Štifanić te uzgajivači Mario Gašparini iz sela Fabci, Josip Broskvar iz Prnjani te Mario Udovičić iz Tinjana. Ako se što hitnije na razini općina i gradova odnosno županije nešto ne poduzme, istarskom govedu prijeti nestanak. K tomu prijeti i nova opasnost – istarsko govedo žele prisvojiti neki slovenski uzgajivači. Već obilaze istarske uzgajivače, no ne iz ljubavi prema govedu, već iz ekonomskog interesa – članstvo u Europskoj uniji otvara im vrata mnogih fondova koji financiraju uzgoj tih vrsta. U Istarskoj županiji trenutno je evidentirano, s pomlatkom, oko 35 grla. Budući da gradovi i općine financijski sve manje podupiru uzgajivače te vrste (Županija izdvaja 115 tisuća kuna godišnje), stanje je alarmantno i sve se vraća na početak, od prije 15 godina.
– Zbog sve većih problema s daljnjim uzgojem te čistog gubitka grla se sve više uništavaju i, ako se nešto konkretno ne poduzme na županijskoj razini, jer od države ne možemo ništa više očekivati, istarsko govedo neće ostati na životu, nego će završiti u klaonici, upozorio je Aldo Štifanić.
Predlažu da se u županijski proračun za iduću godinu unese iznos po dvije tisuće kuna za svako rasplodno grlo evidentirano u Stočarskom selekcijskom centru, što bi iznosilo oko petsto tisuća kuna, te još po sto tisuća kuna za volove, što bi bilo četiri tisuće kuna po grlu, jer njihovo držanje nema nikakav ekonomski značaj, predložio je osnivač i prvi čovjek SUIG-a.
Kako je naveo Mario Gašparini, ako se ne pronađe rješenje, istarskom govedu ponovno prijeti nestanak, a dogodi li se to, ni Istra više neće biti Istra. Josip Broskvar predlaže dugoročni županijski program jer proizvođači istarskoga goveda ne mogu sami sačuvati vrstu. Također valja sačuvati i vola, koji doseže težinu do 1.400 kilograma, bez kojeg se ne može, premda nije rasplodan, zamisliti ni jedno stado. Broskvar je usporedio izdvajanja za manje nogometne momčadi, čiji se značaj ne može usporediti s onim istarskog goveda. I Mario Udovičić upozorio je da bez financijske pomoći mladi ljudi neće ni htjeti ni moći čuvati istarsko govedo jer ne mogu raditi s gubitkom, a Istarska županija nije tako siromašna da bi smjela dozvoliti njegov nestanak. Lani su uzgajivači po grlu dobili oko 1.400 kuna, a to nije dovoljno, kako sami tvrde, ni za godišnji račun za vodu.
Iz protesta, prvi put ove godine na međunarodnom sajmu u Gudovcu nije bilo istarskoga goveda. Proizvođači apeliraju i na gradove i općine koji su potpisali ugovor o sponzoriranju goveda – to je učinilo 18 gradova i općina, no svoju su obvezu ove godine platili tek Grad Poreč i općine Kanfanar i Sveta Nedjelja. »Žalosno je da je naša Općina Višnjan iz proračuna izbacila tu stavku. Pa kako će onda drugi financirati uzgoj goveda, kada mi sami to ne činimo«, upitao je Štifanić.
Nadu budi program valorizacije mesa istarskoga goveda koji provodi Županijska agencija za ruralni razvoj, međutim, i tu su veza i komunikacije poprilično slabe, premda već ima stotinjak teladi na čekanju. Svoje će stavove SUIG napismeno podastrijeti Županijskom poglavarstvu i resornom odjelu, a ovim putem poziva javnost da se založi i spasi 15-godišnji trud u spašavanju autohtonoga istarskog grla. V. MEDVEDEC, Glas Istre

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email