NEWS

VELJKO OSTOJIĆ: Prvo poluvrijeme smo pobijedili. A što sada? Život mora ići dalje: treba nam rad, kretanje i gospodarstva aktivnost

10.05.2020. 19:00; Učitavanja: 325; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / VELJKO OSTOJIĆ: Prvo poluvrijeme smo pobijedili. A što sada? Život mora ići dalje: treba nam rad, kretanje i gospodarstva aktivnost
veljko-ostojić

Proteklih nekoliko tjedana učili smo se drugačije živjeti, piše Veljko Ostojić za Glas Istre.
Neovisno čime se svaki od nas bavi susreli smo se sa situacijom u kojoj nitko od nas do sada nije bio. Susreli smo se sa neizvjesnošću koja sama po sebi donosi strahove i vjerujem da si je svatko od nas postavio niz životnih pitanja koja je do sada malo tko od nas razmatrao.

Istra i Hrvatska odabrale su put rješavanja izazova zvanog COVID-19 primjenjujući metode izolacije, zaustavljanja svih aktivnosti te kretanja stanovništva. Kao što ljudi koje svakodnevno gledamo čekajući njihova izvješća o broju novozaraženih i izliječenih vole reći završilo je prvo poluvrijeme koje smo očito pobijedili.

A što sada?

Život mora ići dalje. Život koji podrazumijeva rad, kretanje, gospodarsku i ine druge aktivnosti.

Istra je regija koja po mnogo čemu prednjači u Hrvatskoj i to nam mnogi priznaju, a mi trebamo zbog toga biti sretni i ponosni. Istarski turizam je lokomotiva hrvatskog turizma i po tome smo prepoznati ne samo u zemlji nego i na Mediteranu, usuđujem se reći i u Europi. Lokomotiva je proteklih nekoliko tjedana zastala očekujući novo gorivo te birajući kolosijek kojim će krenuti dalje.

Neovisno koji kolosijek izabrali, a ovo što se dogodilo daje nam zadaću razmisliti kako dalje, on sa sobom nosi i određene rizike koji su povezani sa kretanjem ljudi ili ako hoćete naših gostiju. Obzirom na sadašnje globalno epidemiološko stanje nerealno je očekivati da će se ove godine ponoviti nacionalna šarolikost gostiju koja je obilježavala protekle turističke godine. Prema razmišljanjima i najavama čelnih ljudi Europske unije vjerojatno će se ove godine turistička Europa okrenuti sama sebi.

Zdravstveno stanje u nekim zemljama Unije nije idealno i putovanja ljudi sa sobom nose određene rizike. No, vjerujem da smo nakon tih nekoliko tjedana pauze svi osjetili kako je teško živjeti bez posla, bez primanja. I ljudi koji ne rade izravno u turizmu postavljaju si pitanja o sezoni. Jučer sam imao dva razgovora s poznatim istarskim vinarima na temu što raditi 100 dana prije nove berbe i s punim podrumima? Ljudi koji se bave prometom nekretnina samo vrte glavom na pitanje da li se što kreće?

Gospodarska aktivnost i prihodi koji se kroz nju ostvaruju omogućavaju nam da zdravstveni sustav funkcionira, da vatrogasci rade svoj posao, da kulturnjaci mogu raditi i zarađivati.

Ovih dana često se koristi riječ restart. Najbrži restart života u Istri dogoditi će se kroz povratak turizma ma kakav on bio ove godine. On će donijeti novu toliko potrebnu živost na ulice i osmjehe na licima ljudi. Živjeti ćemo sa socijalnom distancom, sa prestankom rukovanja i pozdravljanjem laktovima ili stopalima, ali tu ćemo cijenu rado platiti.

Kako nakon ljeta? Zima će biti duga i treba dočekati novi Uskrs. Vlada RH kao i veliki broj jedinica lokalne samouprave svojim su odlukama odnosno potezima pokazali da shvaćaju da bez snažne gospodarske aktivnosti nema života kakvog svi želimo. Drugi set mjera Vlade RH bio je konkretan i vjerujem da će se značajan dio mjera pomoći nastaviti i nakon ovogodišnje sezone za ugrožene gospodarstvenike odnosno sektore čiji će poslovni rezultati ove godine biti značajno slabiji nego protekle godine.

Vjerujem da će dio gospodarstva snažno krenuti u oporavak te će se pojačati punjenje državnog proračuna, no turizam kakvog poznajemo na Mediteranu u modelu koji danas funkcionira ima izrazitu sezonalnost te će mu definitivno trebati „kisik za preživljavanje“ do početka naredne turističke godine, a koji će prvenstveno biti usmjeren u očuvanje radnih mjesta. Možemo sada razglabati da li je model turizma koji sada postoji u Istri i Hrvatskoj ono što nam treba i kakve promjene trebamo učiniti u budućnosti, no modeli funkcioniranja ne mijenjaju se preko noći neovisno o kojem sektoru, regiji ili zemlji govorimo.

Ovih je dana u zraku često prisutna teza o tome da Hrvatska ima problem jer turizam ima preveliko učešće u BDP-u zemlje. Moje dvije teze-odgovor na to glase: nije turizam kriv zato što su neke druge djelatnosti nedovoljno razvijene i međunarodno nedovoljno konkurentne, i drugo: navedite mi jednu zemlju u svijetu koja ne želi razvijati turizam. Kakav nam turizam treba je drugo pitanje kojemu ćemo se nužno baviti u narednom razdoblju, no turizam je medij kroz koji se ostvaruju najveći efekti za nacionalnu ekonomiju plasmanom vlastitih roba i usluga.

Na koncu, uz zahvalu svima koji su svojim aktivnostima omogućili da sada možemo krenuti u turističku sezonu siguran sam da ćemo s iskustvom proteklih tjedana biti drugačiji, bolji i mudriji te da će nam turizam, koji će vjerojatno biti drugačiji nego što je bio do sada i u budućnosti donositi puno veselja i dobrog života.

piše Veljko Ostojić za Glas Istre.

Print Friendly, PDF & Email