NEWS
Valfresco S1124

Urbana komasacija spašava gradove

12.12.2006. 00:00; ; Početna / Novosti / Svakodnevnica / Urbana komasacija spašava gradove
72GO168926.jpg

Bude li početkom iduće godine prihvaćen novi zakon o zaštiti okoliša, na kojem radi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, svi će investitori, osim onih koji grade obiteljsku kuću, pored građevinske i uporabne dozvole, morati ishoditi i »okolišnu dozvolu«, što do sada nije bio slučaj. Riječ je o dozvoli kojom će se potvrđivati da građevina zadovoljava ekološke standarde, to jest da ne ugrožava okoliš. Međutim, Ministarstvo Marine Matulović-Dropulić u siječnju će Vladi poslati i novi zakon o građenju, što će objediniti sadašnje zakone vezane uz građenje, prostorno uređenje, ali uvesti i tzv. urbanu komasaciju.

Glavna novost jedinstvenog zakona o građenju bit će ukidanje lokacijske dozvole za gradnju, što znači da investitori više neće morati ishoditi lokacijsku pa građevinsku dozvolu, već samo jednu, »dozvolu za gradnju«, koja će zapravo biti proširena građevinska dozvola. Posebno, lokacijsku dozvolu morat će imati samo tehnološki složeniji objekti u kojima je predviđeno obavljanje djelatnosti potencijalno opasnih za ljude i okoliš, a obveza ishođenja uporabne dozvole kao potvrde da je građevina napravljena u skladu sa zakonom i pravilima struke ostaje i dalje za sve investitore. Procedura ishođenja »dozvole za gradnju« bit će, kažu u Ministarstvu, znatno pojednostavljena i ubrzana, iako ostaje obveza ishođenja i uporabne dozvole te se uvodi i »okolišna dozvola«. Nju, naime, investitori u zapadnim europskim zemljama moraju imati odavno. Koje će točno kriterije i domaći graditelji morati zadovoljavati da bi dobili okolišnu dozvolu, u Ministarstvu za sada, kako kažu, ne žele otkriti, barem dok zakone ne upute u Vladu.

Urbana komasacija još je jedna velika novost zakona o građenju, a znači da će država, bude li komasacija u zakonu prihvaćena, moći od privatnih vlasnika, dakako uz njihov pristanak, otkupljivati građevinske parcele ili pak vlasnicima davati zamjenske, a onda na njima graditi objekte javne namjene, dakle javne zgrade, ceste i slično. Primjerice, određeno područje s pedesetak manjih, nepravilnih privatnih parcela – na kojima bi izgrađenost inače vjerojatno bila prevelika – država će moći nakon otkupa pretvoriti u područje s desetak pravilnih parcela i na njima graditi. U Ministarstvu očekuju probleme vezane uz otkup jer je teško očekivati da će vlasnici lako pristajati na otkup ili zamjensko zemljište, no istovremeno napominju da urbana komasacija apsolutno nije nalik, kako joj se spočitava, otuđivanju privatne imovine za vrijeme komunizma. Ona je zapravo nastala u Austro-Ugarskoj Monarhiji i provodila se do 1945., zbog čega centri gotovo svih većih gradova u Hrvatskoj izgledaju »uređeno«. Čitav Donji Grad u Zagrebu, naročito njegova Zelena potkova uz park Zrinjevac, uređena je zahvaljujući komasaciji tadašnjih privatnih poljoprivrednih zemljišta.

B.Mrvoš Pavić, Glas Istre

Potpis za kvalitetu


Novi zakon o građenju trebao bi pridonijeti i većoj odgovornosti aktera u gradnji – između ostalog, uvodi se institut odgovornosti proizvođača građevinskog materijala, a projektant i izvođač općenito svojim će potpisom morati jamčiti kvalitetu i sigurnost gradnje te financijski odgovarati ako gradnja ne bude zadovoljavala postavljene standarde. Konačno, uvođenju reda u građevinu pridonijet će i pravilnik o licenciranju, koji u primjenu kreće u travnju 2008., a prema kojemu građevinska tvrtka više neće smjeti biti samo prijavljeno ime i mobitel te »fikus« tvrtke, već će morati imati točno određen broj kvalificiranih radnika, ovisno o tome kakvom se gradnjom bavi.