Učenici TUŠ Antona Štifanića iz Poreča Mateo Kašner i Michiel Plantenga u pratnji profesorica Danijele Banko i Ljiljane Badrov Frleta boravili su od 18. do 21. travnja u finskom gradu Kerava oko 60 kilometara udaljenom od Helsinkija u okviru Comenius projekta Footprints – Otisci stopala koji je financiran od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije odnosno Europske komisije. Osim domaćina strukovne škole Keuda Kerava, partneri TUŠ-u na ovom projektu jesu škola iz Austrije, Latvije, Rumunjske, Turske i Poljske.
Projektni rad tijekom ovog susreta organizirala je finska škola na način da se svaka škola predstavila sa svojim aktivnostima od početka provođenja projekta u listopadu prošle godine, dosadašnjim rezultatima, ali i planovima za buduće aktivnosti. Sve te aktivnosti vezane su uz četiri područja: otpad, hrana, energija i resursi. Predstavnici TUŠ-a prezentirali su svoje metode rada na ovom projektu: Comenius tim se sastaje jednom mjesečno, osobito nakon povratka s posjeta partnerskim školama, i dogovaraju teme kojima će se baviti. Tako su projektnim partnerima prezentirali prilog o školskim Eko patrolama koje svakodnevno ordiniraju školskim dvorištem. U TUŠ-u smatraju da tako kod svojih učenika razvijaju svijest i potrebu da sami nešto učine za okoliš i utječu na one koji to ne čine.
Uslijedile su aktivnosti za profesore i učenike, u odvojenim radionicama, a rezultati su potom prezentirani svim sudionicima. Težište rada bilo je pitanje energije, i to vezano uz hranu, održivi razvoj i turizam, prirodne resurse, otpad, ali i školu koja danas ne bi mogla funkcionirati bez određenih izvora energije. Jedna od zanimljivijih radionica bila je ona u kojoj su članovi trebali osmisliti priču „Svakodnevica bez električne energije i vode za 30 godina".
„Radeći na ekološkom projektu sa šest različitih škola od početka smo naučili da je uspoređivanje jedan od nezaobilaznih aspekata naše suradnje", zaključila je Ljiljana Badrov Frleta i nastavila „Nakon boravka u Finskoj čini nam se kako uspoređujemo neusporedivo. Teško da smo mogli ne zavidjeti kada smo u partnerskoj školi vidjeli dvoranu za tjelesni odgoj, školski restoran u kojem svi učenici i nastavnici imaju besplatan ručak. Morali smo i primijetiti da putovanje vlakom od mjesta Kerava (u kojem je naša partnerska škola) do Helsinkija traje 15 minuta, a da vlakovi na toj relaciji prometuju svakih desetak minuta. Odmah smo zamislili kako bi bilo dobro doći do Pule do Poreča za tako kratko vrijeme i imati točne vlakove kakvi su u Finskoj. Zavidjeli smo im i na PDV-u od 9 %, činjenici da svi imaju iste šanse za obrazovanje… Uspoređujući se bili smo ipak presretni shvativši da dok mi nemamo niti jednu atomsku centralu Finska ih ima čak četiri. Koliko god se stručnjak za energetiku, koji nam je održao predavanje o izvorima energije u Finskoj, trudio uvjeriti nas da je energija dobivena na taj način jeftinija, a otpad se sigurno zbrinjava, nismo bili impresionirani. Ustuknuli smo ipak kada smo čuli da Finska čak 28 posto energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Zapitali smo se i kako je moguće da 1 kW električne energije u Finskoj košta 0,11 EUR! Srećom ipak po nas, u Hrvatskoj imamo mnogo sunčanih sati i obilje vjetra, samo još moramo početi koristiti ono što nam je priroda tako velikodušno podarila."
„Izazov je bio i proniknuti u tajnu uspješnosti finskog obrazovanja budući da se radi o školstvu koje u europskim razmjerima najbolje funkcionira te da njihovi učenici i studenti postižu najbolje rezultate u svjetskim ispitivanjima. Možda je tajna u tome što se u obrazovanje mnogo ulaže te da je primijenjeno znanje na prvom mjestu pa sve to zajedno predstavlja snagu koja zemlju tjera naprijed", zaključila je Danijela Banko u svom osvrtu na boravak u Finskoj.
U daljnjem projektnom radu porečka škola bavit će se s već spomenuta četiri područja djelovanja (energija, hrana, prirodni resursi, otpad) i nastojati uklopiti projektne aktivnosti i sadržaje u sve predmete i nastavu. Pitanju onečišćenja okoliša u TUŠ-u pridaju veliku važnost i stoga uvijek iznova ulažu napore u ekološko osvješćivanje svojih učenika.
Školski Comenius tim složan je u sljedećem: „Ako primjerice onečistimo more, ako potonu priobalna područja tako što se razina mora podigne ili ako pak iscrpimo zemlju i plodno tlo pretvorimo u pustoš, gdje smo onda?! Zašto ne dati prednost regionalnim proizvodima i voditi se motom regionalno umjesto globalno, a od projektne suradnje osnovati Ujedinjene države ekologije", pitaju se.

Ljiljana Badrov Frleta, prof. i Danijela Banko, prof.