U utorak navečer u palači Zuccato dr. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za međunarodne odnose održala je predavanje o koristima koje kulturni turizam donosi lokalnoj zajednici. Punom dvoranom dominirali su učenici, a zanimljivo je bilo vidjeti da se pozivu odazvao direktor županijske Turističke zajednice Tomislav Popović, ali nije bilo nikoga iz turističkih tvrtki, niti iz lokalnih TZ-a.

Produljenje sezone i nova radna mjesta

Irides Zović, v. d. ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, predstavila je program »Sezone u knjižnici« kao iskorak upravo u kulturni turizam, jer se kroz predavanja o kulturnoj i tradicijskoj baštini želi sudionicima u turističkom proizvodu ponuditi nova dimenzija obogaćenja sadržaja. Zović je spomenula da je samo 12 posto građana Hrvatske učlanjeno u knjižnice, dok ih je u susjednoj Sloveniji 27, a u Švedskoj čak 60 posto. Porečka knjižnica je jedan od nedovoljno iskorištenih resursa, premda određeni broj turista koristi mogućnost ljetnog upisa. Predavanje o kulturnom turizmu bilo je zamišljeno kao uvodno, koje će pružiti kontekst za ostale uže predviđene stručne teme kao što su istarska gastronomija, uređenje starih istarskih kuća ili gljivarenje. Dr. Jelinčić, viša asistentica za kulturni turizam na Institutu za međunarodne odnose, prezentirala je teoriju kulturnog turizma, koja polazi od teze da kultura nije samo potrošač javnog novca, nego mora i sama ostvarivati prihod na tržištu. Ima primjera u svijetu koji svjedoče, kaže Jelinčić, kako su neke neturističke destinacije razvile kulturnu ponudu koja ih je pretvorila u zemlje kulturnog turizma. »Neki voditelji kulturnih ustanova još žive u socijalizmu i čekaju novac od države da bi održavali kulturnu nadgradnju i ne znaju koliko je ljudi posjetilo muzej ili izložbu«, ocijenila je Jelinčić, pa navela da od kulturnog turizma ima puno koristi jer on produljuje sezonu, stvara nova radna mjesta, proširuje ponudu s plaža u unutrašnjost, jamči održivost i potiče malo poduzetništvo.

Bez prepoznatljivog kulturnog proizvoda

I dok je predavanje logično sročeno i naoko solidno argumentirano, ipak se javlja pitanje ne radi li se ipak o vulgariziranju onoga što bi trebalo oplemenjivati, pogotovo ako se primjenjuje u doslovnom smislu. Jelinčić na kraju ipak upozorava na moguće negativne posljedice kao što su komercijalizacija kulture, glumljenje autentičnosti, sukob vrijednosti, izazivanje društvenih konflikata, materijalne štete, ali i povećanje stope kriminaliteta, kockanje, prostitucija i slično. Predavanje je zaključeno konstatacijama da u Hrvatskoj još nije stvoren prepoznatljiv kulturni proizvod, da lokalno stanovništvo ima površno znanje o vlastitoj baštini, da je promidžba nedovoljno ili loše organizirana, da turizam i kultura ne surađuju, nema savjetodavne ustanove za organizatore kulturnog turizma, a i znanje iz kulturnog menadžmenta je kod nas rijetkost. Tek između pet i sedam posto turista u Hrvatsku dolazi zbog kulture, dok taj postotak, primjerice, u Beču iznosi 11, a procjenjuje se da u čitavom svijetu između dva i tri posto turista putuje radi potrage za kulturnim iskustvom.