U proteklom desetljeću prosječne plaće u Istarskoj županiji porasle su za 68,5 posto, s 3.086 na 5.201 kunu. Međutim, po podacima Državnog zavoda za statistiku, nisu se promijenila zanimanja u kojima se ostvaruju najveća primanja. To su i dalje poslovi u državnim poduzećima te javnoj upravi.

Dakle, oni koji stvaraju novu vrijednost i donose novac od izvoza u prosjeku su manje plaćeni od onih koji rade u državnim službama i opslužuju radnike. Zaposleni u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju u prosjeku dobivaju 6.268 kuna neto na mjesec. Oni koji rade u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prosječno primaju 5.803 kune.

S druge strane, zaposleni u proizvodnim zanimanjima zarađuju daleko manje. Najveće su plaće u sektoru rudarstva i vađenja. Prosječna primanja iznose 5.771 kunu. Zaposleni u hotelima i restoranima primaju u prosjeku 5.665 kuna, a u prerađivačkoj industriji 5.217 kuna.

No, daleko ispod prosjeka su plaće radnika u trgovini, u prosjeku 4.245 kuna. U građevinarstvu je 4.447 kuna, a u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu iznosi 4.641.

Ukoliko te plaće usporedimo s onima od prije deset godina, uviđamo da su najviše porasle one u sektoru financija i osiguranja, za čak 76 posto. Plaće zaposlenih u ostalim zanimanjima rasle su sporije od prosjeka, koji je iznosio 68,5 posto.

Najbolje plaćeni opskrbljuju nas strujom i plinom
Zaposleni u tvrtkama koje se bave opskrbom električnom energijom i plinom primali su najveće prosječne plaće u Istri na početku i na kraju prošlog desetljeća. Prema posljednjim obrađenim podacima objavljenim ove godine (za 2009.) u prosjeku su primali 7.041 kunu neto na mjesec. To je čak 35 posto više od prosjeka Istarske županije.

Prije deset godina je prosječna plaća u Istarskoj županiji iznosila 3.086 kuna, a zaposleni u tvrtkama koje se bave tim poslom ostvarivali su 4.736 kuna neto plaće, odnosno čak 53,5 posto više od tadašnjeg prosjeka. Po plaćama im konkuriraju djelatnici koji nas opskrbljuju vodom i uklanjaju otpadne vode te gospodare otpadom i saniraju okoliš. Za taj posao primaju 1.151 kunu manje – "svega" 5.890 kuna.

Međutim, ti podaci ne znače da su te plaće ostvarili zaposlenici najvećih tvrtki koje se bave opskrbom električnom energijom (Hrvatska elektroprivreda) i plinom (Ina). Naime, te tvrtke podnose podatke u središnjem uredu Fine u Zagrebu, gdje im je sjedište, i oni su zavedeni u Gradu Zagrebu, a ne u Istarskoj županiji.

Čak je 71 posto zaposlenih u opskrbi električnom energijom i plinom koji ostvaruju dohodak veći od 6.000 kuna. Tako velika primanja ima 41 posto radnika u financijskim i osiguravajućim društvima te u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju. U drugim djelatnostima je manje od 30 posto onih koji mjesečno primaju više od 6.000 kuna.

Žene više zarađuju u građevinarstvu i distribuciji vode
Prosječna neto plaća muškaraca je veća u odnosu na prosječnu plaću žena u gotovo svim zanimanjima. Jedine djelatnosti gdje žene zarađuju više su građevinarstvo i poslovi s vodom (skupljanje, pročišćavanje i distribucija). Tako je bilo na početku prošlog desetljeća, a i na koncu.

To što su žene bolje plaćene u tim djelatnostima valja pripisati činjenici da ih u tim zanimanjima ima manje nego muškaraca, a rade uglavnom u administraciji, što je bolje plaćeno od fizičkih poslova na terenu gdje rade uglavnom muškarci.

U građevinarstvu je prosječna plaća 4.447 kuna. Muškarci koji rade u tom sektoru prosječno su plaćeni 4.429 kuna, a žene 4.582. U poslovima opskrbe vodom prosječna je plaća 5.890 kuna, žene zarađuju 6.031 kunu, a muškarci 5.855.

U ostalim djelatnostima plaće muškaraca su drastično veće od žena, a u pet sektora su više i od 1.000 kuna mjesečno: financije i osiguranje; javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; prerađivačka industrija te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

(Piše Paulo GREGOROVIĆ, Glas Istre)