Rashodi porečke dvorane desetak puta veći od prihoda

Sportska dvorana Žatika, čija izgradnja je stajala 121 milijun kuna, najveća je gradska investicija u zadnjih nekoliko godina. Grad Poreč kao jedan od domaćina Svjetskog rukometnog prvenstva u samo godinu dana izgradio je velebnu dvoranu dostojnu vrhunskog sportskog natjecanja, za što su podignuti krediti koji danas znatno opterećuju gradski proračun.

´Za održavanje dvorane i otplatu kredita Grad Poreč izdvaja godišnje preko 20 milijuna kuna´, kaže nezavisna vijećnica Snježana Mekota, istaknuvši da je Poreč lanjsku godinu zaključio s debelim minusom gradskog proračuna u iznosu od 50 milijuna kuna.

Naime, za razliku od drugih gradova domaćina rukometnog Svjetskog prvenstva, država se nije obvezala participirati u troškovima izgradnje dvorane, budući da je Grad Poreč od Vlade dobio na poklon vrijedno zemljište na Fazinki, čijom prodajom se kanila financirati izgradnja nove sportske dvorane i još nekoliko javnih gradskih objekata.

Za gradnju dvorane, kojom je rukovodilo gradsko poduzeće Parentium, podignuta su dva kredita od 76 i 48 milijuna kuna, koje Poreč danas teškom mukom servisira. Naime, zbog recesije prodaja nekretnina ne ide prema očekivanjima, pa se tako u jednom trenutku Grad Poreč našao u situaciji da je morao zbog nemogućnosti podmirenja proračunskih obveza krajem ožujka podignuti kratkoročni kredit od sedam milijuna kuna.

Porečani se vole pohvaliti da je višenamjenska dvorana na Žatiki, koja se prostire na 1.400 četvornih metara bruto površine, dragulj arhitekture, budući da se u njoj svakodnevno odvijaju treninzi 27 gradskih sportskih klubova te razne sportske, kulturno-zabavne i sajamske manifestacije, no unatoč tome, prihodi od najma su i dalje vrlo skromni. Većini manifestacija je Grad Poreč pokrovitelj, što organizatore oslobađa plaćanja najma.

Prošle je godine od najma dvorane za razne manifestacije ubrano tek 60 tisuća kuna, što je u usporedbi s rashodima koji su iznosili 1,4 milijuna kuna gotovo zanemariv prihod. 

Split: Grad duguje 22 milijuna kuna za najam dvorane

Spladium arena, objekt vrijedan oko 70 milijuna eura, najvjerojatnije će u stečaj, a 13 zaposlenih na Zavod za zapošljavanje. Tvrtku Sportski grad TPN, koja upravlja Arenom, blokirala je Porezna uprava zbog duga od 2,6 milijuna kuna, a nagomilala su se i potraživanja za struju, vodu, zaštitare i čistačice. Zaposleni radnici nisu primili pet plaća.

´Vlada će pomoći u rješavanju problema Spaladium arene, iako nema obvezu. I taj je projekt primjer nesposobnih, i to nije bio projekt ni blizu javno-privatnog, nego ´brljotina u svakom pogledu, a svi koji su ga skuhali, sad nek´ i kusaju´, kazao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

Grad Split im pak duguje 22 milijuna kuna za najam dvorane, no odbija ih isplatiti jer vlasnici – Konstruktor, Dalekovod i IGH – nisu ispoštovali osnovni ugovor i nisu izgradili poslovni neboder, trgovački centar i javnu garažu. Naime, bilo je predviđeno da se prihodima koji bi nastali dovršetkom kompletnog centra Spaladium plaća najam, pa da dvorana praktički isplaćuje sama sebe.

Splitska gradska vlast imala je korporativno jamstvo triju tvrtki i mogla im je još 2009. zbog nepoštivanja ugovora prisilno naplatiti minimalno deset milijuna eura, no prethodni i sadašnji splitski gradonačelnici Ivan Kuret i Željko Kerum bili su popustljivi i nisu željeli ugroziti poslovanje građevinskih giganata.

U svibnju ove godine činilo se da je konačno rješenje postignuto jer su se na sastanku u Vladi predstavnici Grada Splita, konzorcija triju tvrtki i banaka s nekoliko ministara načelno dogovorili o nastavku gradnje Spaladium centra, u kojemu bi se uz komercijalne sadržaje smjestili splitska gradska uprava, sva gradska poduzeća, Općinski i Upravni sud, banke, odvjetnički uredi, osiguravatelji, ugostitelji… No Vlada je trebala zemljište u Lori prepustiti u vlasništvo Grada Splita, što do danas nije učinjeno. Arena je zatvorila vrata, a sada je započelo prebacivanje odgovornosti.

´Kad god nam se Vlada obrati, u bilo koje doba dana i noći, spremni smo doći u Zagreb! Ne želim ih ni na koji način ozlovoljiti jer je bilo zaista ugodno čuti da su spremni prepustiti zemljište Gradu Splitu; to bi bila dobra osnova da se potraži izlaz iz ove situacije. Ali budući da takva odluka još nije donesena, ne možemo dalje. Na potezu je Vlada, a mi smo spremni na sve modele´, kazao nam je splitski dogradonačelnik Jure Šundov.
Arena Zagreb: Financijski preživljavamo

Iako Grad Zagreb i država uredno ispunjavaju financijske obaveze koje imaju prema Areni, tj. Zagrebačkom holdingu koji upravlja objektom, direktor Tomislav Pervan kaže da su u takvoj financijskoj situaciji da preživljavaju.

No, početkom 2011. situacija je bila dramatična, a dvorana je na kratko vrijeme i zatvorena.  Trgovačko društvo Lanište d.o.o. u vlasništvu tvrtke Ingra vlasnik je Arene Zagreb. Ključ u bravu Arene stavili su tada zbog neplaćanja operativnih troškova od strane Zagrebačkog holdinga, dok su u Holdingu rekli kako u dugu trebaju sudjelovati Vlada i Grad.

Pervan nam pak kaže kako sada nemaju nikakva dugovanja prema Ingri te kako imaju čiste račune. Iako je Arena Zagreb solidno popunjena tijekom godine, tj. godišnji prosjek je 40-ak događaja kojima je dvorana korištena od 130 do 150 dana u godini, objekt funkcionira od događaja do događaja, što će se, nada se Pervan, promijeniti.

´Zgrada nema nikakav adekvatni prostor koji bi se dao u najam, sve je podređeno događajima, nema dodatnih sadržaja poput dvorana za fitnes, sportskog ili multimedijalnog centra i to jest problem´, dodaje.

Potrebne su, kaže, dodatne investicije, poput opreme pomoću koje bi se dvorana mogla transformirati i prilagoditi i manjim događajima

CIJELI ČLANAK ČITAJTE NA T-PORTALU
Dvorana je non-stop u pogonu, a prihod minimalan (7.1.2011)

Autor: Damir Petranović, Ivica Kruhoberec, Konstanca Mitrović, Kruno Kartus, Vlatka Polšak , Palatinuš, Marina Barukčić (t-portal)