Zaštita mentalnog zdravlja ljudi 21. stoljeća dugoročna je zahtjevna i izazovna tema. Mentalno zdravlje je izvor neiscrpnih priča, nerazumijevanja, mistificiranja, osuđivanja, stigmatizacije,  do ne tako davno i predmet izrugivanja. A zapravo, mentalno zdravlje je sastavni dio našeg općeg zdravlja, koji jednako kao i tjelesno zdravlje uvjetuje naš uravnotežen, zdrav, uspješan život. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Dakle, najmanje je potrebno mentalno zdravlje mistificirati, naprotiv potrebno ga je čuvati, o njemu brinuti jednako kao što nastojimo brinuti o svojem fizičkom zdravlju, izgledu, aktivnostima!

SZO godinama ističe važnost dobrog mentalnog zdravlja za dobro opće zdravlje. Baš zato je SZO 10. listopada proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Iako se ovaj dan simbolično ističe  kako bi se skrenula pozornost na značaj mentalnog zdravlja za opće zdravlje pojedinca i čitave populacije još se više u stručnim krugovima SZO naglašava značaj kontinuirane, organizirane i stalno dostupne skrbi za mentalno zdravlje u državnim sustavima, regionalnim i lokalnim zajednicama.

Mentalno zdravlje je najveći izazov 21. stoljeća. Depresija „grabi“ prema uvjerljivom prvom mjestu po učestalosti pobola, prvenstveno radno aktivne populacije, u zemljama zapadne Europe pa tako i u RH. Mentalnim poremećajima, pa tako i depresiji izložene su sve dobne skupine. SZO ključnim čimbenikom zaštite ističe rano prepoznavanje poteškoća koje upućuju na mogući razvoj mentalnih poremećaja te osiguravanje stručnih kadrova, najbolje u lokalnoj zajednici,  koji mogu osigurati prihvat osoba s teškoćama na ranoj razini rizika za poremećaje mentalnog zdravlja. Tako je ključ zaštite mentalnog zdravlja populacije stvaranje uvjeta ljudima u neposrednom okruženju života i rada za odgovarajuće, stručne mehanizme zaštite mentalnog zdravlja.

Poreč je s dugoročnom vizijom razvijao zaštitu mentalnog zdravlja Porečana u vlastitom okruženju. Ovo Poreč razlikuje od svih RH gradova. Naš je grad vlastitim snagama odgovorio na  najveći izazov 21. stoljeća pred 25 godina te svoje Savjetovalište Zdravog grada Poreč-Parenzo, dostupno svim stanovnicima Poreča i šire okolice, uspješno razvija i danas. Svojim radom u Zdravom gradu Poreč-Parenzo kao stručnjaci godinama djelujemo u smjeru boljeg razumijevanja mentalnih teškoća i zagovaranja odgovorne brige za  mentalno zdravlje svih stanovnika naše zajednice.  Često naglašavamo kako su mentalne teškoće prolazne prirode, uzrokovane stresom u kombinaciji sa našom osobnosti, kako ih je važno na vrijeme prepoznati i naučiti prevladati. Jednako tako, radimo sa svakom osobom kojoj je potrebna pomoć i podrška.

Tema ovogodišnjeg dana mentalnog zdravlja usmjerena je mentalnom zdravlju mladih osoba u svijetu koji se mijenja ali je ona i smjernica za dugoročnu podršku mentalnom zdravlju djece i mladih. Djeca i mladi su u posebnom riziku za razvoj poremećaja mentalnog zdravlja tijekom rasta i razvoja. Mentalno zdravlje djece i mladih posebno je krhko u svijetu koji se intenzivno mijenja, kreira virtualna okruženja i virtualni život u svijetu tehnologije te tako direktno utječe na razvoj mozga i njihovo ponašanje. Rizik za dječji rast i razvoj još je veći u  svijetu u kojemu velike, brze promjene stvaraju stres važnim odraslima u njihovu okruženju te „ljuljaju“ i čine nestabilnim odrasle kao bazične stupove na koje se djeca trebaju osloniti tijekom svog rasta i razvoja. Djeca su dobno razvojno osjetljiva i ranjiva skupina, a podrška u djetinjstvu utire put zdravlju za čitav život. Stoga je značajna odgovornost roditelja te svih ključnih osoba u sustavima zdravstva, odgoja i obrazovanja za prepoznavanje ranog rizika i teškoća kod djece. Današnje vrijeme zahtijeva da se i odgovorni odrasli pripremaju i osnažuju za pružanje podrške i stabilnosti djeci kao i za prepoznavanje potencijalnih rizika i teškoća za rast djece i mladih. Djeca s početnim ili prikrivenim simptomima teškoća iz područja mentalnog zdravlja (često tiha, povučena djeca) nerijetko prolaze  kroz svoje obitelji ali i kroz sustave odgoja i obrazovanja, a da nisu prepoznata anksiozna stanja ili znakovi koji upućuju na mogući razvoj depresije. S druge strane, dječji su mozgovi plastični, skloni promjenama, kod djece se u suradnji s roditeljima i sustavima mnoge teškoće uspješno mogu prevladati ili ublažiti. Baš zato pružanje rane podrške mentalnom zdravlju  djece i mladih značajna je intervencija za zdravlje za čitav životni put. 

Mnoge spoznaje iz domene rada i istraživanja SZO pokazuju i dokazuju da je podrška ranom dječjem razvoju najsnažnija i najbolja investicija u zdravlje za život. To znači podršku djeci i mladima ali i svim važnim odraslima koji im tijekom tog razvojnog puta trebaju kao oslonac i podrška. Prevencija mentalnih teškoća i poremećaja kod djece i mladih započinje većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma koji se često pojavljuju i u ranijoj kronološkoj dobi.  Zato su odrasle osobe koje žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima najvažniji ključ za razumijevanje i prvo prepoznavanje znakova mogućih problema u području mentalnoga zdravlja. Od tuda može započeti i njihovo rješavanje!

Zdravi grad Poreč