Rezultati analize HUT-a i UPUHH-a pokazuju da se čak 82,3% hotelskih objekata u Hrvatskoj nalazi u fazi zrelosti ili opadanja zbog čega je novi investicijski ciklus ključan za zadržavanje konkurentnosti. No, povrh planova turističkih kompanija, kako bi popravili nekonkurentnu strukturu smještajnih kapaciteta, u narednih godina trebali bi između 80.000 i 100.000 novih hotelskih kreveta

– Hrvatski turizam ostvario je još jednu kvalitetnu turističku godinu, no za zadržavanje konkurentnosti na sve zahtjevnijem mediteranskom tržištu u narednom razdoblju nužno je pokrenuti značajan investicijski ciklus kako u postojeće hotelske kapacitete, tako i u gradnju novih, posebno greenfield hotelskih projekata, glavna je poruka turističkih stručnjaka sa 28. Kongresa hotelijera – powered by Istratech koji se održava u Pical Resortu 5*, Valamar Collection u Poreču.

”I ova turistička godina pokazala je da je Hrvatska uz brojne globalne izazove i nepredvidive okolnosti zadržala poziciju jedne od najboljih i najpoželjnijih destinacija na Mediteranu. Gosti traže visoku kvalitetu usluge, raznovrsnu ponudu i sigurnost, ali su istodobno sve otvoreniji za otkrivanje novih destinacija. Posljednjih godina izrazito je izražen trend last minute, pa čak i last second rezervacija, zbog čega se moramo prilagođavati u komunikaciji, pratiti konkurenciju i kontinuirano se usredotočiti na kvalitetu”, poručio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, koji je najavio otvaranje novih zračnih linija za sljedeću sezonu, ciljane promotivne kampanje te dodatan napor u pozicioniranju domaće turističke ponude na AI platformama.

Analiza životnog ciklusa hotelskih objekata koju su izradili Hrvatska udruga turizma (HUT) i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) prikazana na Kongresu, a realizirana na velikom uzorku domaćih objekata, pokazala je da se čak 82,3 posto domaćih hotelskih objekata nalazi u fazi zrelosti ili opadanja, dok prosječna starost hotela iznosi 55 godina. Prosječno vrijeme proteklo od posljednje veće obnove iznosi 12 godina, a 18 posto hotela posljednju je veću obnovu imalo prije više od 20 godina. U fazi zrelosti ili opadanja nalazi se čak 91 posto hotela s tri zvjezdice. 

Posljedica toga je da čak 84,6 posto objekata obuhvaćenih analizom ima potrebu pojačanog investiranja u sljedećih pet godina. Procijenjeno je da ukupne investicijske potrebe hrvatskog hotelijerstva u sljedećih pet godina iznose 5,2 milijarde eura. Najveći dio ulaganja, 65,1 posto, odnosi se na obnovu i modernizaciju postojećih objekata, dok je 20,2 posto planirano za izgradnju novih hotela. Preostali dio se odnosi na projekte energetske obnove, proširenja kapaciteta i digitalizacije.

Pritom 78,2 posto objekata planira zadržati postojeću kategoriju, dok ih 21,8 posto planira povećati i to prema najvišim kategorijama s četiri i pet zvjezdica. Uz ulaganja u postojeće kapacitete, anketa je pokazala da domaće turističke kompanije u narednih 5 godina planiraju izgradnju i 23 nova hotela, od čega 17 s četiri i šest s pet zvjezdica. Njihovom realizacijom ukupan broj hotela u Hrvatskoj povećao bi se za 2,6 posto što bi primjerice povećalo udio izvansezonskih noćenja u ukupnim godišnjim noćenjima sa 17,5 na 20,2 posto, odnosno ostvarilo bi dodatnih 2,96 milijuna noćenja izvan glavnih ljetnih mjeseci.

No, to ni izbliza nije dovoljno kako bi se poboljšala struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj koja je sa svega 9,2 posto hotelskih kapaciteta daleko najlošija na Mediteranu i glavna je kočnica daljnjeg razvoja domaćeg turizma.

„Hoteli i hotelijeri mogu se smatrati pobjednicima turističke 2026. godine, ponajprije zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u kvalitetu. Ipak, Hrvatskoj je u sljedećih deset godina potrebno najmanje 80 do 100 tisuća novih hotelskih kreveta, a posebno je važno potaknuti greenfield investicije u hotelijerstvu, koje su i dalje iznimno rijetke. Zašto nema više takvih projekata? Više je razloga, od cijene zemljišta, sporosti lokalne administracije, pravne nesigurnosti, cijene gradnje pa do poslovnog modela funkcioniranja hotela. Moramo osigurati stabilnije i predvidljivije poslovno okruženje te nove investicijske modele, poput mixed-use resorta, koji mogu osigurati adekvatan povrat uloženog kapitala i potaknuti realizaciju novih projekata. Jednako je važno sustavno razvijati sadržaje koji će povećati atraktivnost destinacija tijekom cijele godine. Unatoč izazovima, optimistični smo u pogledu 2027. i očekujemo nastavak dobrih rezultata hrvatskog hotelijerstva”, izjavio je Veljko Ostojić, predsjednik Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i direktor Hrvatske udruge turizma.

Kao važan primjer razvoja domaćeg hotelijerstva istaknut je projekt hotela Pical u Poreču, kao najveća hotelska investicija u Hrvatskoj vrijedna više od 200 milijuna eura, koja je donijela novi zamah cijeloj destinaciji. Poruka turističkih stručnjaka je da trebamo više takvih investicija u visoko kvalitetne hotelske kapacitete jer hoteli donose značajno više turističke prihode uz značajno manji pritisak na prirodne resurse, uz produženje turističke sezone.

Uz direktne pozitivne učinke na destinacijama, ulaganja u hotele generiraju i dodatne javne prihode. Fiskalni učinak na realizaciju predviđenih investicija domaćih turističkih kompanija u vrijednosti od 5,2 milijarde eura u narednih 5 godina bio bi jednokratno 493 milijuna eura, dok bi dodatna godišnja fiskalna i parafiskalna davanja nakon ulaganja iznosila 431 milijun eura. Time se potvrđuje da investicije u hotelijerstvo imaju šire gospodarske učinke, od povećanja dodane vrijednosti i zaposlenosti do većih prihoda državnih i lokalnih proračuna.

Kako bi se zadržala konkurentnost domaćeg turizma u narednoj fazi razvoja nužno je snažnije aktiviranje investicija u hotelijerstvo, upozorio je i Siniša Topalović, partner i direktor u Horwath HTL Zagreb. Analiza Horwath HTL-a pokazala je da hrvatski turizam u usporedbi s regionalnom konkurencijom usporava s investicijama, pada u konkurentnosti, posebno zračne povezanosti i poslovnog okruženja u turizmu, pa onda i u privlačenju stranih turista. Dok je u razdoblju od 2013. do 2019. Hrvatska bila jedna od turističkih zvijezda Mediterana pa je povećala broj stranih gostiju za 61 posto, od 2019. do 2025. taj postotak je iznosio samo 1,5 posto, daleko najmanje od zemalja u regiji. Topalović je naglasio da hotel treba tretirati kao stratešku infrastrukturu, a toj infrastrukturi u Hrvatskoj u narednom periodu treba dati snažniju potporu na nacionalnoj razini, poglavito u kontekstu uvjeta za investiranje i fizički rast kapaciteta te daljnji rast kvalitete proizvoda. Kako je naglasio, čak i oni značajno konkurentniji za investicije u turizmu od Hrvatske, poput Singapura, dodatno potiču investicije u hotelijerstvo. Singapur je primjerice uveo programe sufinanciranja do 70% obnove hotela, a otvaraju i prostor i državno zemljište za nove hotele. Topalović je naglasio da bez aktivnijeg poticanja investicija u smještaj i turistički sadržaj nećemo moći preokrenuti stagnaciju u kojoj se nalazimo u smislu turističkog prometa.

Na 28. Kongresu hotelijera već tradicionalno su dodijeljene nagrade za najbolje direktore hotela, a nagrađene je izabrao stručni žiri UPUHH-a. Nagrade su dodijeljene u partnerstvu s međunarodnom školom za hotelijerstvo i turizam Les Roches iz Švicarske, koja je direktoricama i direktorima hotels dodijelila školarina za odabrane Executive MBA i Master programe. Nagrađeni su Dražen Mofardin, direktor Pical Resorta 5*, Valamar Collection za izvrsnost u otvaranju hotela. U kategoriji mali hotel do 50 soba nagrađena je Lovorka Struna, generalna direktorica Boutique Hotela Alhambra & Historic Villas. Nagradu za najboljeg direktora hotela sa 3* i 4* zvjezdice većeg od 50 soba osvojio je Denis Terlević, direktor Valamar Amicor Resorta. Nagradu za najboljeg direktora velikog hotela a 5* zvjezdica većeg od 50 soba dobio je Marko Bačić, direktor Grand Park Hotela Rovinj. Posebno je pak priznanje za životno djelo i dugogodišnji doprinos razvoju hrvatskog hotelijerstva dodijeljeno je Vladi Lučiću koji je posvetio 47 godina života aktivnom građenju hrvatskog turizma i hotelijerstva, kroz niz kompanija i na nizu poziciju.