Što učiniti kad napuštena zgrada u privatnom vlasništvu prijeti urušavanjem i služi kao smetlište, izvor vlage, smrada i leglo miševa nadomak ključnog starogradskog trga? Šahza Osmanović, koja od rođenja živi u blizini porečkog trga Marafor, duže od 15 godina svjedoči derutnoj zgradi (lokalcima poznatoj kao bivšem PKB-u – Poljoprivrednom kombinatu Beograd) te se obratila Glasu Istre jer molbe Gradu Poreču za sanaciju nisu dale rezultate.
Odgovor Grada na svoj dopis čekala je oko sedam mjeseci, a stigao je s porukom da ne mogu doći do vlasnika. I zabrana obavljanja radova u starogradskoj jezgri polako se bliži, od 1. svibnja, odnosno od 1. lipnja za manje radove, pa se ni sanaciji ne treba uskoro nadati.

Smrad vlage i izmeta
– Samo se vlasnici izmjenjuju i kupuju tu zgradu, a nitko ništa ne poduzima. Sramota je da u starogradskoj jezgri imamo takvo ruglo, kad dođe ljeto bit će užas, a svake godine je sve gore, kaže Osmanović i dodaje da je sporna zgrada napravljena tijekom Domovinskog rata, ni tri metra od njihove kuće, stoga im svi "miomirisi" dolaze ravno u spavaću i dnevnu sobu. 
Provjerili smo kako to izgleda na licu mjesta. Ulica Eugena Kumičića koja iz južne rive vodi na Marafor na prvom i jedinom križanju, onom s ulicom Maura Bernobića, odmah nudi pogled na bijelo-plavo-smeđe građevinsko ruglo. Prozori i vrata na zgradi potpuno su razbijeni, pod je raskopan od arheoloških istraživanja, a zidovi zeleni i mokri. Neugodan miris vlage i životinjskog izmeta osjeti se i tijekom zime, ne nedostaje ni smeća, no pravo smetlište nastaje, tvrdi Osmanović, usred ljeta kad tuda prolaze brojni turisti.
– Grad Poreč može samo potvrditi da se zgrada nalazi u privatnom vlasništvu i da nema pravo ništa učiniti, rekla je Saša Gutman, viša stručna suradnica za odnose s javnošću i protokol u Gradu Poreču kada smo pokušali utvrditi može li se što učiniti s obzirom da se zgrada nalazi na frekventnom mjestu u starom gradu. Pretraga arhive Glasa Istre pokazala je da su na prolaze (samo u ulici Eugena Kumićića) prije nekoliko godina postavili, odavno uništene, gipsane ploče, upozoravalo se na nesigurnu statiku zgrade dok je Grad, prema vlastitim tvrdnjama, bezuspješno slao dopise vlasnicima.
A vlasništvo je sve samo ne jednostavno: tvrtka Citygreen devedeset o devet d.o.o. koja se kupovinom vila vezuje uz Dražena Golemovića, poduzetnika optuženog zbog poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, protuzakonito posredovanje i mito, od 2010. godine nalazi se pod ovrhom zagrebačke banke.

Dug poreznoj upravi
Ujedno to je jedna od više od stotinu gotovo istoimenih tvrtki koje su osnovane na isti dan prije šest godina po principu "jedna firma po zgradi". Posljednji direktor navodno je bio preminuli Englez, a porezna uprava u 2013. bilježi više od 450 tisuća kuna duga samo za spomenutu tvrtku. Pokušali smo kontaktirati Dražena Golemovića i zagrebačku banku, ali bez rezultata.
– Neka se imovinskopravni odnosi rješavaju još sto godina, mi samo tražimo da se to sanira, da živimo bez miševa i opasnosti od zaraze. Samo tražimo da se postave knauf ploče i ofarba kao što su to učinili na zidu s druge strane, veli Osmanović. Drugim riječima, dok se zgrada ne sruši, proda ili prenamijeni, traže da se zatvore svi otvori. Nakon godina "redovitog plaćanja svih gradskih davanja", čišćenja tuđeg dvorišta u kojem se vlasnik nikad ne pojavljuje, i trpljenja miševa, smeća i drugih posljedica, voda im je došla do grla.

Zgrada u katastru upisana kao dvorište 
Polukutna zgrada nalazi se na 138 kvadrata koji se u katastru vode kao dvorište, a naslanja se na gotovu jednaku površinu osnovne zgrade koja je prvotno služila kao odmaralište PKB-a. Milan Uljančić je odmaralištem i restoranom upravljao od sredine 70-ih do sredine 90-ih kad se posao ugasio zbog manjka gostiju i previsokog najma.
– Vjerojatno je riječ o propustu što zgrada nije upisana u katastar, no da nismo imali rješenje, ne bi nadogradili zgradu, rekao je Uljančić.

CityGreenov restoran na forumu
Vladimir Kovačić je 2007. u zgradi obavljao arheološka istraživanja. Naime, nakon što su kupili zgradu, investitori iz tvrtke CityGreen devedeset i devet d.o.o naručili su istraživanje temelja kako bi je obnovili.
– Htjeli su napraviti hotelčić i restoran u kojem bi ljudi objedovali na antičkom forumu. U tom dijelu o kojem govorite nije nađeno ništa značajno stoga bi se to vjerojatno zatrpalo, no unutarnji dio druge zgrade čuva rigolu, odvodni kanal i dijelove foruma, kaže Kovačić. Kako se duže od 20 godina govori o sanaciji Marafora i potencijalnom spuštanju na razinu antičkog foruma, ovo istraživanje doprinijelo je većim saznanjima o južnim granicama antičkog foruma, no investitori se više nisu pojavili.
Neriješene ostavštine CityGreena u gradu ima na još lokacija, primjerice, preko puta talijanske škole u starogradskoj jezgri i pored bivšeg odmarališta kod Eufrazijeve bazilike.

Marina Damjan, Glas Istre