Slovenci jeftinije surfaju internetom putem mobilnih telefona u roamingu na hrvatskoj plaži od Hrvata čiji mobiteli na istoj plaži nisu u roamingu. Mobilni internet i Slovenci i Hrvati kupuju od kompanija istog vlasnika. Skandalozno? Istini za volju u tom skandalu ima zrno pravde. Dok malo hrvatsko tržište nije bilo podvrgnuto strogoj europskoj regulativi koja ide u smjeru rušenja cijena roaminga na nulu, odnosi snaga bili su drukčiji. Roaming je Hrvatima u inozemstvu bio stravično skup, ali i strancima u Hrvatskoj.

Hrvatske su podružnice telekom kompanija od roaming usluga najviše zarađivale na strancima. To dokazuju oni zločesti grafovi kretanja prihoda koji su godinama prije ulaska Hrvatske u EU svoje najviše kote dohvaćali upravo tijekom ljetne sezone.

Stroga EU regulativa naredila je promjenu pravila igre, pa se i igra promijenila. Kada već internet u roamingu ne može biti skup, onda mora biti što je moguće jeftiniji. U novoj igri prihod raste ako nešto jeftino konzumirate puno, a u prethodnoj igri visoka cijena garantirala je visok prihod uz potrošnju malih količina.

Telekomi se trude nadoknaditi prihode, a pravda koja se tu slučajno našla je u tome što je niža cijena zapala one na kojima su prije najviše zarađivali.

Telekomi nisu izuzetak. Potvrđuju pravilo. Uzmimo mlijeko. Opet je poskupjelo. Kao i mliječni proizvodi. A rekli su nam da će pojeftiniti kad uđemo u EU. Skandalozno? Šef jedne tvrtke u mliječnoj industriji objasnio je problem prilično plastično. Istraživanje tržišta mu je pokazalo da je potrošačima najvažniji okus proizvoda, potom njegovo porijeklo, a cijena je tek na trećem mjestu. Ima li okus na koji su ljudi navikli, je li domaćeg porijekla jer to se svagdje cijeni, s cijenom se može igrati gurkajući je prema gore.

U Hrvatskoj je u međuvremenu proizvodnja mlijeka pala za 21 posto. Prerađivači mlijeko mogu dobaviti na zajedničkom tržištu Unije, a mlijeko hrvatskih farmera im je ionako uvijek preskupo, a drugdje u Uniji jeftinije. Mlijeko u trgovini ne bi trebalo poskupjeti?

Krivo. Za mlijeko koje bi se dobavilo sa zajedničkog tržišta Unije treba platiti i troškove prijevoza. Košta gotovo isto kao i mlijeko hrvatskih farmera a da ne sruše cijene.

Cijena mlijeka u Hrvatskoj rast će zbog nestašice u Hrvatskoj bez obzira na EU. Osim ako proizvođači zaključe da su dosegnuli plafon nakon kojeg poskupljenje postaje bitnije od okusa i porijekla, pa prihodi počnu padati. Cijena mobilnog interneta, mlijeka ili bilo čega drugog ne ovisi o vrijednosti toga nečega, nego o kalkulaciji za koliko novca se nešto može prodati ako se u obzir uzme konkurencija. Kompanije u pravilu podižu cijene jer to mogu, a snižavaju ih jer moraju.

Autor: Dragana Radusinović, jutarnji.hr