Sanacija divljih deponija Istru će stajati milijune

26.11.2005. 00:00; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / Sanacija divljih deponija Istru će stajati milijune
671XO012466.jpg

U izradi plana sanacije divljih deponija u Istri potrebno je konkretizirati o čijem bi se trošku to trebalo učiniti. Planiramo se kandidirati za sredstva državnog Fonda za zaštitu okoliša kojima bi se pokrio dio troška, a ostatak će se morati podijeliti između vlasnika parcele na kojoj je otpad, lokalne samouprave i Županije, kaže Bruno Kostelić

Više nije vijest da je u šumi, pokraj puteljka ili u grabi pronađena hrpa otpada koji netko nije odvezao na legalni deponij iako ga to možda ne bi koštalo ni lipe. Naprotiv, smeće je postalo trajan »dekor« šuma i dolina, gotovo kao da je izraslo zajedno s gljivama. I dok se manja količina ma kakvog otpada može ukloniti, veliki problem (financijski i organizacijski) predstavlja građevinski, kojeg ima najviše. Njegova je jedina prednost u usporedbi s komunalnim to što ne zagađuje okoliš.

– Dosad je u Istri na površini od oko 30 hektara registrirano više od 300 ilegalnih deponija, od čega je 60 posto građevinskih, ističe Bruno Kostelić, koji u županijskom Odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša vodi projekt popisa i plana sanacije ilegalnih odlagališta u Županiji, kao što nalaže Zakon o otpadu. Popis je izrađen u suradnji s 50-ak udruga i institucija (među kojima su komunalno redarstvo, Zelena Istra, speleološka društva, Hrvatske šume) nakon čega slijedi sanacija deponija.

Što znači sanacija?

Svi oni kojima se »ne da« plaćati odlaganje vlastitog otpada na registrirano odlagalište morali bi znati da će sanaciju onih divljih, neizravno, sigurno platiti.

– U izradi plana sanacije potrebno je konkretizirati o čijem bi se trošku to trebalo učiniti, što bi mogao biti problem jer je riječ o milijunskim iznosima. Planiramo se kandidirati za sredstva državnog Fonda za zaštitu okoliša kojima bi se pokrio dio troška, a ostatak će se morati podijeliti između vlasnika parcele na kojoj je otpad, lokalne samouprave i Županije. Još nemamo podataka na čijem je zemljištu otpad, što bi nam moglo zadati poteškoće. Naime, prema Zakonu o otpadu, trošak sanacije snosi vlasnik parcele, ističe Kostelić. Drugim riječima, ako je vlasnik zemljišta »u Americi«, put do naplate bit će dug, a vrlo vjerojatno i nemoguć. Ali je moguće da lokalna samouprava financira sanaciju, a da poslije sredstva potražuje od vlasnika zemljišta.

Što znači sanacija? Prvo, otpremanje otpada na legalne deponije, kojih je u Istri sedam (Pula, Labin, Buzet, Pazin, Poreč, Umag, Rovinj). Za razliku od komunalnog, građevinski otpad smatra se inertnim jer ne zagađuje okoliš i podzemne vode, pa se može koristiti u različite svrhe. Može se, recimo, »ubaciti« u cestu, sanirati kamenolom ili na neki treći način, ističe Kostelić. Dobar primjer istodobnog zbrinjavanja otpada i saniranja kamenoloma jest Valmarin na pulskom Velom Vrhu.

Eksploatacija Valmarina počela je 60-ih godina prošlog stoljeća, a nakon što je prije desetak godina ugašen, pretvoren je u registrirano odlagalište građevinskog otpada. Valmarinom upravlja pulsko poduzeće Cesta, čiji direktor Miro Mirković ističe da će se kamenolom, nakon što bude popunjen, pokriti zelenilom kako bi se prostor vratio u prvobitno stanje. Inače, tvrtke koje dovoze otpad po kubiku plaćaju 20 kuna, dok građani to mogu učiniti besplatno, ukoliko je riječ o količini koja se smatra vlastitim potrebama. Valmarin je inače jedini bivši kamenolom u Istri registriran kao odlagalište građevinskog otpada. U županijskom popisu, međutim, kao ilegalna odlagališta vode se zatvoreni kamenolomi koji nisu registrirani u tu svrhu, jer zakon kaže da je nelegalan svaki otpad na nepredviđenom mjestu. Bruno Kostelić ističe da se takva dva kamenoloma nalaze kod Pazina i Poreča.

Nužne strože kazne

Na pitanje koliko kamenoloma u Istri radi, koliko ih nakon zatvaranja treba sanirati i na koji način u županijskom Odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša nismo dobili precizan odgovor. Pročelnik Josip Zidarić ističe da je županijskim planom predviđeno oko 66 lokacija, dakle, riječ je ne samo o postojećim kamenolomima koji rade punom parom, nego i o onima koji će se tek otvoriti. Oni koji se ugase ne moraju biti vraćeni u prvobitno stanje, nego mogu imati turističku prenamjenu, poput Antenala i Tvornice cementa Umag gdje se predviđa turistička zona, ističe Zidarić.

Kada je o građevinskom otpadu riječ, najveći problem nastaje u građevinskim zonama, jer se ostaci gradnje naprosto ostavljaju tamo gdje su i nastali. Ranko Perenčević, šef Odsjeka za komunalno redarstvo u Gradu Puli, napominje da vrlo rijetko nekog »uhvate« u nedjelu, mada se situacija u Puli znatno popravila.

– Ilegalno odlaganje otpada u Puli, bio on građevinski ili komunalni, u posljednje je dvije godine svedeno na minimum. Građevinski otpad uglavnom je saniran: riješili smo deponije u Labinskoj ulici, ali i onaj na Verudi Poratu, koje nam je godinama stvarao problem. To smo riješili u suradnji s Herculaneom, koja je dio materijala uzela za sanaciju Kaštjuna, pa će se u Rizzijevoj uskoro posaditi stabla. Otvaranjem odlagališta Valmarin situacija se puno poboljšala, ističe Perenčević.

Situacija bi bila vjerojatno još bolja kada bi kazne bile strože. Jer, što je investitoru 1.500 do dvije tisuće kuna kazne za kršenje Odluke o komunalnom redu, kada bi možda toliko ili puno više platio u Valmarinu? Prema Perenčevićevu mišljenju, preblago se kažnjavaju i fizičke osobe, od sto do petsto kuna.

Prošle i ove godine na području Pule evidentirane su 53 lokacije na kojima je nepoznata osoba odložila otpad izvan odlagališta i to ukupne površine od oko 73.933 četvorna metra i ukupnog procijenjenog volumena od oko 741.094 kubika. I ovdje je, prema priopćenju v.d. pročelnika pulskog Odjela za prostorno uređenje Davora Ravnića, najčešći građevinski otpad, potom bijela tehnika, stari namještaj te nešto zelenog i komunalnog otpada.

– Dosad je Herculanea sanirala 30 lokacija. Najonečišćenija lokacija jest Vallelunga i ondje je uglavnom tehnološki i nešto komunalnog otpada. Grad će ukloniti i zbrinuti komunalni otpad koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta jer tako nalaže Zakon o otpadu, međutim, zbrinjavanje većeg dijela tehnološkog otpada nije u nadležnosti Grada. Prema istom zakonu, sanacija se financira iz cijene zbrinjavanja otpada. Programom gospodarenja otpadom za Grad Pulu, čije se donošenje predviđa početkom iduće godine, odredit će se prioriteti lokacija i procijeniti sredstva potrebna za sanaciju preostalih 18 lokacija ukupne površine od oko 61.342 četvorna metra procijenjenog volumena od 614.279 kubika, navodi Ravnić.

M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, Glas Istre

Snimio D. MEMEDOVIĆ

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email