Pred mnoštvom uzvanika u Vrsaru je u Hotelu Pineta, u petak 29. rujna 2017. godine,  javnosti predstavljena dugo iščekivana knjiga „Uredbe i naredbe za obdržavanje u Kaštelu Vrsar i njegovu kotaru“. Ovim događajem uspješno je dovršen dugogodišnji projekt Općine Vrsar, TZ-a Vrsar i Župe Sv. Martina Vrsar koji se sastoji u cjelovitoj objavi pravnih propisa koje je porečki biskup, kao tisućljetni vlasnik i gospodar Vrsara, izdavao za Vrsarsku grofoviju. Događaj je otvorio Franko Štifanić, zamjenik općinskog načelnika, pozdravnim riječima u ime Općine i Turističke zajednice Vrsar, ali i osvrtom na tijek nastanka publikacije kao i na važnost koju to djelo ima ne samo za povijest nego i za identitet Vrsara te imidž koji brižno izgrađuje i njeguje.

Uvodnim izlaganjem središnji dio predstavljanja otvorio je mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i pulski i doktor kanonskoga prava, govoreći o povijesnoj ulozi biskupa kao civilnog vlastodršca, ali i o dobrome zakonodavcu te kriterijima dobrog i pravednoga zakona. U obraćanju punom simbolike osvrnuo se na tisućljetnu ulogu svojih predšasnika – porečkih biskupa u Vrsaru – koji su kao zakonodavci uvijek težili pravednosti. Istaknuo je i da su biskupi kao zakonodavci stanovnicima Vrsara, baš poput dobrih roditelja, priuštili ono što je bilo potrebno i dobro za njih te ono što je bilo pravedno, a ne nužno ono što su stanovnici tek trenutno željeli ili ono što je trenutno bilo oportuno.

Doc. dr. sc. Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, zatim je okupljene „proveo“ kroz sadržaj knjige ističući njezinu jedinstvenost jer, za razliku od statutarnih propisa u Istri, ona sadržava temeljne („ustavne“) propise jedne specifične teritorijalno-političke cjeline koju se može nazvati državom srednjovjekovnog tipa kojoj je na čelu bio biskup. Posebno je pohvalio priređivača knjige, doc. dr. sc. Ivana Milotića, zbog preciznih prijevoda pravnih instituta i fenomena te obrade propisa terminologijom koja pripada rimskom, kanonskom i srednjovjekovnom rimsko-kanonskom pravu.

Priređivač ove publikacije, doc. Milotić, razdijelio ju je u nekoliko cjelina, nastavio je dr. Orbanić. Prvi dio čine uvod i 12 studija. Riječ je o studijama posvećenima različitim aspektima života u Vrsaru koji su predstavljali ambijent i kontekst u kojemu je porečki biskup donosio pravna pravila. Tu se obrađuje nastanak Vrsarske grofovije počevši od VI. stoljeća i tzv. Eufrazijeve povlastice, teritorij i kretanje broja stanovnika, odnosi Vrsarske grofovije s tadašnjim velikim teritorijalno-političkim subjektima: Svetom Stolicom, Svetim Rimskim Carstvom, Akvilejskim patrijarhatom, Venecijom i drugima. Radi se o raščlambama teritorijalnih, političkih, demografskih i diplomatskih fenomena obrađenih također i kroz prizmu pravnih propisa, a posebno akata koje su rimski prvosvećenici, carevi Svetog Rimskog Carstva i akvilejski patrijarsi izdavali u pogledu Vrsarske grofovije. Posebno važnu diplomatičku sastavnicu toga dijela publikacije čini bogata zbirka sporova Vrsarske grofovije s pripadajućim pravorijecima kojima su se ti sporovi rješavali, a postojali su u prvom redu s redovničkim imanjem Sveti Mihovil na Limu, pojedinim redovničkim opatijama, s mletačkim Porečom i Svetim Lovrečom. Dio tog arhivskog gradiva koji se odnosi na papinske akte, brigom recenzenta dr. Tomislava Mrkonjića, pribavljen je iz Tajnog vatikanskog arhiva.

Drugi dio studija posvećen je propisima koji su se izdavali za Vrsar, nastavio je dr. Orbanić te pojasnio kako ti propisi nisu bila čisto hipotetska i apstraktna pravila koje je donosio neki nedohvatljivi zakonodavac ili zakonodavac u kakvoj dalekoj zemlji, već porečki biskup koji je tijekom XVII. i XVIII. stoljeća znatan dio vremena rezidirao upravo ovdje u Vrsaru, u biskupskoj palači, današnjemu Kaštelu. Ta pravila stoga su životna, proizašla iz vrsarske svakodnevnice i njezina dobroga poznavanja te su motivirana problemima i izazovima s kojima su se stanovnici iz Vrsara svakodnevno u praksi suočavali. To nisu nametnuta pravila, već reakcija na konkretan problem. Opravdano je stoga ta pravila nazvati autentičnim vrsarskim pravom koje je jedinstveno i neponovljivo te neraskidivo povezano s Vrsarom, naglasio je dr. Orbanić. U ovim dijelovima publikacije priređivač iscrpno raščlanjuje vrijeme i način nastanka vrsarskih pravila, ulogu porečkog biskupa, njihovu objavu i tiskanje te primjenu u pravnoj praksi. Posebno iscrpno opisani su utjecaji različitih pravnih tradicija na vrsarsko pravo, posebno kanonskog, rimskog i srednjovjekovnog rimsko-kanonskog prava te običajnog prava vrsarske zajednice.

Posljednja studija posvećena je gospodarstvu Vrsarske grofovije te je ona daleko najopsežnija i najiscrpnija. To je svojevrsna kodifikacija prošlosti svih aspekata vrsarskog gospodarstva: vinarstva, maslinarstva, solarstva, ribolova, trgovine i trgovanja, kulinarstva, proizvodnje hrane i pića, higijenskih i kvalitativnih standarda, koja može poslužiti kao široka osnovica za mnoga buduća istraživanja.

Dr. Orbanić je istaknuo ugled triju recenzenata, prof. dr. sc. Josipa Šalkovića, prof. dr. sc. Tomislava Mrkonjića i vlč. mr. Lina Zohila, predstavivši temeljne elemente njihova znanstvenog i akademskog curriculuma.

Dr. Orbanić se u nastavku osvrnuo i na tehnički modus prezentacije povijesnih izvora, naglasivši da svaki od propisa donesenih u jednom od tih razdoblja priređivač predstavlja

 u njihovu izvorniku, publikacija, naime, sadržava njihove faksimile. Riječ o iznimno kvalitetnim, dovoljno velikim i jasno čitljivim reprodukcijama koje svakome, pa i prosječnom čitatelju, daju izravan uvid u obilježja isprave i zapisa. Zatim se donosi njihova transkripcija, što je od posebne važnosti jer veći dio akata u ovoj publikaciji postoji samo u rukopisima.

Sva pravna pravila prevedena su na hrvatski jezik, i to koristeći se jezikom u pravu prilagođenome svakom pravnom supstratu posebno (rimsko, kanonsko, rimsko-kanonsko, običajno pravo) i prepoznatljivim pravno-tehničkim pojmovima kojima se jedino može postići preciznost i finoća institucijskoga razlikovanja. Taj prijevod nije tek običan, filološki, već prijevod koji izborom pojmova i izričaja te jezičnim konstrukcijama i institucijskim nazivljem odražava pravnu bit teksta i pravnu terminologiju. U toj mjeri je prijevod na hrvatski pravno precizno priređen da se srednjovjekovlju svojstvene tautologije i nedorečenosti također autentično prenose u hrvatsko nazivlje.

Osim prijevoda, posebno vrijednu sastavnicu priređenih tekstova čini i njihov iscrpan komentar koji se nalazi ispod svake odredbe. To je, vjerojatno, zahtijevalo i najveći rad i napor. Prosječnom čitatelju takvi su komentari i objašnjenja presudni ne samo za razumijevanje određenih pojmova, nego i za predočavanje pravnih instituta i koncepta koji bitno odudaraju od modernih koncepata nastalih većinom od druge polovine XIX. stoljeća. Riječ je o pravnim pravilima većinom srednjovjekovne provenijencije, nastalima u uvjetima nepostojanja trodiobe vlasti te u sustavu gdje je civilni vlastodržac bio biskup, napomenuo je dr. Orbanić.

Uz veliku pažnju prisutnih uslijedilo je iščitavanje pojedinih odredaba vrsarskoga prava.

Tomislav Sadrić, mag. iur. i član pravne komisije HBK, govorio je o pravnoj naravi vrsarskih pravila iz perspektive civilnog i kanonskoga prava istaknuvši da se njima ostvarivao zahtjev pravne sigurnosti te zaštite imovinskih i osobnih interesa stanovnika. U propisima je prepoznao trajnu baštinu Vrsara rekavši da je Vrsar u urbanističkom, upravnom, crkvenom i svakom drugom smislu oblikovan upravo u vrijeme vlasti porečkoga biskupa te da postoji velik prostor za valorizaciju tih činjenica.

Napokon, o knjizi je zaključno govorio priređivač doc. dr. sc. Ivan Milotić, istaknuvši da su pravni propisi iz Vrsara unikatni te da za razliku od statutarnih mletačkih akata nisu nastajali po špranci. Propisi koji se donose u knjizi nužno se moraju pravno i povijesno kontekstualizirati, tj. razmatrati isključivo u uvjetima kada su i kako nastali. To podrazumijeva dobro poznavanje rimskog, kanonskog i rimsko-kanonskog prava, istaknuo je. Milotić je rekao kako pravni propisi koji se objavljuju mogu poslužiti kao doprinos revitalizaciji stare jezgre, oživljavanju starih tradicija, ali i kao kulturno-povijesno polazište za daljnje istraživanje i afirmaciju Vrsara. Govoreći o izazovima prilikom pribavljanja izvornika, prevođenja i komentiranja uputio je posebne zahvale Nataliji Vugrinec, direktorici TZ-a Vrsar na dugogodišnjoj podršci i popularizaciji ovog projekta, Općini Vrsar, župniku mr. Linu Zohilu te nizu osoba koje su mu tijekom godina davale savjete, smjernice i podatke kako bi se rekonstruirala prava svrha pravnih odredaba.

Na kraju predstavljanja Natalija Vugrinec, Franko Štifanić i vlč. mr. Lino Zohil svečano su uručili knjigu zaslužnim pojedincima te svim sudionicima ovoga događanja, a ugodno druženje uz razgovor i prigodni domjenak nastavilo se i kasnije.

(Tiskovni ured Porečke i Pulske biskupije)