Do kraja godine gradovi i županije imaju zadaću okončati, ili barem privesti kraju legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, za što su ukupno imali dvije i pol godine vremena. Zahtjeve za legalizaciju građani su mogli predati do 30. lipnja 2013., nakon čega su imali još neko vrijeme da ih nadopune potrebnom dokumentacijom.

Urede za legalizaciju u gradovima i županijama dotad je zatrpalo gotovo 827 tisuća zahtjeva, kojih je do sada riješeno nešto malo više od 40 posto. Tako pokazuje javno dostupan registar Ministarstva graditeljstva iz kojeg, međutim, pojašnjavaju kako javno objavljuju samo pravomoćno riješene predmete.

Pravomoćnost

Pored ovih oko 360 tisuća pravomoćno riješenih zahtjeva, napominju, još je oko 300 tisuća njih koji su riješeni, ali čekaju pravomoćnost. Podatak o tome koliko je pak ukupno pozitivno, odnosno negativno riješenih zahtjeva, nažalost, nije objedinjen, što se može očekivati tek po završetku legalizacije, već svaki grad odnosno županija za sebe ima evidentiran taj broj.

Osim pravomoćnih, odnosno nepravomoćnih rješenja, još oko 20 posto zahtjeva uopće nije ni razmatrano za legalizaciju zato što ne zadovoljavaju osnovne kriterije. Primjerice, to su objekti sagrađeni unutar parkova prirode i slično, ili pak objekti nastali nakon lipnja 2011. godine, za koje legalizacija nije moguća. Naime, bespravni objekti sagrađeni nakon tog datuma ne mogu biti legalizirani.

U Ministarstvu ističu kako će velika većina zahtjeva biti riješena do kraja ove godine, kako je od početka i planirano, dok će dio neriješenih zahtjeva, računaju oko deset posto, biti prenesen u 2016. godinu te vrlo brzo nakon toga i riješen.

Poredak

Promatrajući gradove i županije zajedno, šampion legalizacije svakako je Dubrovnik, čija je administracija do sada pravomoćno riješila gotovo 90 posto zahtjeva, dok je na dnu te, zajedničke ljestvice, Sisačko-moslavačka županija u kojoj je pravomoćno riješeno tek 17 posto predmeta. Među županijama je najuspješnija Međimurska, s preko 60 posto pravomoćnih zahtjeva, dok je na drugom mjestu Primorsko-goranska županija, u kojoj je nešto malo manje od polovice pravomoćnih rješenja.

U konkurenciji gradova, nakon Dubrovnika je najuspješniji Poreč, u kojem su pravomoćno riješili gotovo 80 posto zahtjeva, zatim Vukovar pa Zagreb, koji se vrte oko 70 posto zaključenih predmeta. Rijeka je zasad “zapečatila” oko 45 posto zahtjeva, Pula gotovo 50 posto, dok Istarska županija, primjerice, ima manje od 30 posto riješenih zahtjeva.

Svi oni koji u zakonskom roku, do kraja lipnja 2013. godine, nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju za svoj bespravno sagrađeni objekt, i žele ga legalizirati naknadno, proći će puno skuplje od građana koji su to učinili do polovice 2013. godine.

(Bojana MRVOŠ PAVIĆ, Glas Istre)