Poreč – sportska metropola županije
U vlasništvu Grada je dvorana sportsko-rekreacijskog centra "Veli Jože" s 800 mjesta za gledatelje, a "Riviera" ima dvoranu uz hotel "Valamar Diamant". Plava laguna ima dvije spojene dvorane u "Intersport centru" u Zelenoj laguni. U sportsko-rekreacijskom centru "Veli Jože" nalazi se još nogometno igralište sa šest atletskih tartan staza, kompleks vanjskih asfaltnih rukometnih i košarkaških igrališta, boćarska dvorana, vanjski teniski tereni, skate park i vlastito parkiralište. Vlasništvo Grada je i porečka najstarija sportska dvorana Palestra, površine 200 četvornih metara, s vanjskim rukometnim terenom koji je ove godine dobio rasvjetu za noćno korištenje.
O DODJELI FACINKE BEZ NAKNADE
Upravo u rujnu 2007. godine uporabnu je dozvolu dobila zgrada Obrtničkog doma Poreč, u kojoj se nalazi nova gradska kuglana u vlasništvu Grada, raspisan je natječaj za izvođača radova nove sportske dvorane na Žatiki, u kojoj će se u siječnju i veljači 2009. godine održati dio natjecanja u sklopu Svjetskog rukometnog prvenstva, a stigla je i gotovo godinu dana obećavana i čekana pomoć Vlade RH za izgradnju te dvorane i to u vidu Odluke o dodjeli "državne zemlje" na području zvanom Facinka bez naknade. Naime, Grad Poreč je prije toga pristao na odricanje od državnog sufinanciranja u kapitalnim objektima, kao što je izgradnja nove osnovne škole s dvoranom u naselju Finida, nove prometnice duge 9,5 kilometara – obilaznice Poreča, pročistača voda u Červar Portu, četvrte faze rekonstrukcije starogradske jezgre Poreča te same nove sportske dvorane. Proračunom za 2007. godinu planirana je prodaja zemlje u predjelu Facinka, a od prihoda bi se financirala i izgradnja nove sportske dvorane. Od 29. rujna 2007. godine obavlja se dodatna 15-dnevna javna rasprava o Detaljnom planu uređenja Servisne zone Poreč (dio te zone je i Facinka ). Poreč, točnije Sportska zajednica grada Poreča, startao je u 2007. godinu s 22 sportska kluba i Savezom boćarskih klubova, a svi ovi sportski kolektivi imaju 2.200 aktivnih sportaša, od čega njih 200-tinjak nastupa u prvenstvima Hrvatske. Gotovo je 20 reprezentativaca, kandidata za reprezentativne selekcije; polovica njih su prvaci države u svojim sportovima, a osvajali su prvenstva ili su aktualni prvaci Europe. To konkretno znači da se 10 posto porečkog stanovništva aktivno bavi sportom, a pribroji li se tu i rekreacija te sport u školama, dobiva se prava slika grada sporta. Podsjetimo, na području Grada Poreča živi oko 22.000 stanovnika.
FINANCIRANJE KAPITALNIH OBJEKATA U CILJU ZAŠTITE DRŽAVNIH INTERESA
No, krenimo od početka. Dana 9. kolovoza 2006. godine gradonačelnik Poreča Edi Štifanić je u razgovoru za "Glas Istre" u povodu objavljivanja informacije da je Poreč jedan od kandidata za domaćina Svjetskog rukometnog prvenstva rekao sljedeće: "Sigurno je da Poreč, barem trenutno, nema potrebu za dvoranom konstantnog kapaciteta tri tisuće gledatelja, već nam je potrebniji klasičan prostor za bavljenje sportom. Stoga u projektiranju dvoranu planiramo s dijelom pomičnih, takozvanih teleskopskih tribina, čijim bismo uvlačenjem dobili prostor za dva igrališta rukometnih dimenzija. Namjeravamo ustvari izgraditi polivalentan objekt koji će prvenstveno biti u funkciji sporta, ali i ostalih potreba, kao što su koncerti ili sajamska događanja za koja u našem gradu nedostaje adekvatnog prostora. Problem nam predstavlja vlasništvo nad zemljištem na kojem namjeravamo izgraditi dvoranu, a koje je u rukama HFP-a i Hrvatskih šuma. Međutim, s obzirom da Svjetsko prvenstvo nije samo gradski, već i državni projekt, mislim da ćemo taj problem riješiti, jer krajnji rok za dovršenje izgradnje dvorane je listopad 2008. godine".
Na iskazivanje državnog interesa Poreč je čekao 13 mjeseci ili možda 10 mjeseci ako računamo porečku "turističku" sjednicu Vlade u Istarskoj sabornici u studenom 2006. godine, kad su ponovili dano obećanje. Državni interes je da se kroz projekt Svjetskog prvenstva u rukometu uštedi novac poreznih obveznika iz državnog proračuna (koji pune i građani Poreča) oslobađajući se obveze isplate potpora za izgradnju po planovima i programima svojih ministarstava, koja su dobila zadatak da pokrenu Hrvatsku.
Poreč će morati sam financirati kapitalne projekte da bi zaštitio državni interes. Poslije ovog porečkog modela, po riječima istarskog župana Ivana Jakovčića, može se slobodno pogrešno – zaključiti: Poreč je država.
Problem zemljišta na Žatiki, u vlasništvu HFPa i Hrvatskih šuma, riješen je potpisivanjem Ugovora o osnivanju prava građenja 23. srpnja 2007., a za Republiku Hrvatsku parafirali su ga državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Grga Ivezić te gradonačelnik Poreča Edi Štifanić. Nakon toga Grad Poreč je 26. srpnja 2007. godine sklopio Ugovor o prijenosu prava građenja na gradsko poduzeće Parentium d.o.o. na rok od 30 godina. Tada se još nije znalo ništa o Facinki pa je Grad odlučio krenuti u gradnju po varijanti "B´: kreditom. Tog 26. srpnja 2007. Ured državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, ispostava Poreč, pododsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, izdaje građevinsku dozvolu za I. i II. etapu za pripremne radove i iskop, što je riješila ovlaštena arhitektica dr. Sonja Jurković s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu u lipnju 2007. godine. Radovi su odmah i otpočeli.
ALEN BENKOVIĆ: REALNO JE OČEKIVATI DA ĆE POREČKA DVORANA KOŠTATI 70 DO 80 MILIJUNA KUNA
Direktor Parentiuma d.o.o. Alen Benković aktivni je košarkaš KK "Poreč´, a osim porečkih dobro ga poznaju i ljubitelji pulske košarke. Evo što nam je rekao za "Regional" nakon dodjele Facinke Gradu Poreču, kad se ponovno moglo računati na prihode od prodaje te zemlje, iako je u međuvremenu raspisan natječaj za ponuđače kredita.
– Gradsko poduzeće Parentium osnovano je 1995. godine, a ja sam u njega došao 1. kolovoza 2006. i otad smo realizirali projekt dogradnje zgrade Pučkog otvorenog učilišta Poreč, izradili Studiju isplativosti i odabrali idejno arhitektonsko rješenje kompleksa "Staro nogometno igralište", koje su izradili u Urbisu 72 iz Pule (podzemna garaža te zgrade poslovno-stambene namjene s parkom i trgom), a što će dalje biti s tim projektom odlučuje Grad (čuli smo da projekt ide u prodaju). Grad Poreč je izabrao idejno rješenje za projekt gradskog parkirališta, a Parentium je naručio izradu Studije isplativosti.
Cilj je udvostručiti kapacitet gradskog parkirališta te prodajom stambeno-poslovnog dijela financirati parkiralište.
Četvrti projekt je izgradnja sportske dvorane Žatika. Poduzeće je nakon duže potrage dobilo novog djelatnika inženjera građevinarstva, Željka Vadnjaka. Ja osobno prije Parentiuma imam osam godina staža, sedam godina sam bio direktor hotela "Neptun" i jednu godinu direktor sektora Lanterna u porečkoj Rivieri. Dio života sam bio i profesionalni košarkaš. Počeo sam u KK "Šijana" a slijede KK "Gradine", KK "Kvarner", KK "Dubrovnik" i sada KK "Poreč", znači 20 se godina aktivno bavim košarkom. Zato mislim da mogu realno procijeniti da je gradnja multifunkcionaine dvorane značajna za porečki sport, kao i gradnja sportske dvorane uz novu školu, a Poreč time dobiva uvjete za razvoj školskog i dvoranskog sporta. Kapaciteti će se koristiti i kao dopuna turističkoj ponudi, za rad sportskih klubova, udruga rekreacije i sportskih veterana. Gradnja ove dvorane je ubrzana zbog Svjetskog prvenstva u rukometu, a nadamo se da će izvođači održati rokove, zaključio je Benković.
R: Što je dosad napravljeno?
Obavljeno je čišćenje terena, sječa raslinja i stabala (1. faza), što je riješilo poduzeće Giusto iz Poreča, u vrijednosti od 199.421 kunu, plus PDV. U drugoj fazi obavljen je iskop 70.000 prostornih metara zemlje i kamena u vrijednosti od 1.490.000 kuna, plus PDV, a radove je izvelo poduzeće Dira gradnja iz Rijeke. Raspisan je javni natječaj za kreditiranje glavnog izvođača radova i za nadzor gradnje (rok za ponude kreditiranja bio je 12. listopada, za glavnog izvođača radova 28. rujna). Dosad se za glavnog izvođača prijavilo šest tvrtki, za nadzor četiri tvrtke, a za kredit pet banaka.
R: Što je s građevinskom dozvolom za treću fazu, odnosno samu izgradnju dvorane?
Izdavanje te dozvole očekujemo za sedam dana, izračun vodopravne naknade je 1.246.577 kuna i uputili smo zamolbu da je platimo u devet tromjesečnih rata (oko dvije godine). Poslali smo i zahtjev Poglavarstvu Grada Poreča za oslobađanjem od komunalnih doprinosa i mislim da ćemo dobiti i tu suglasnost. Čekaju se još protupožarni uvjeti od MUP-a i time će biti kompletirana sva dokumentacija za građevinsku dozvolu.
R: Koliko će koštati izgradnja dvorane?
Po projektu cijena bi bila 106 milijuna kuna, no po cjeniku Hrvatske komore arhitekata i inženjera bruto četvorni metar sportske dvorane košta od 4.800 do 6.700 kuna, znači od 65 do 95 milijuna kuna. Realno je očekivati da će porečka dvorana koštati 70 do 80 milijuna kuna.
EDO KOS: DVORANA JE PREDUVJET ZA POREČ KAO GRAD SPORTA
Edo Kos, član Gradskog poglavarstva zadužen za kapitalne projekte i razvoj grada, rekao nam je sljedeće: "Sportska dvorana je jedan od tri objekta u Sportskoj zoni Žatika i vrlo je bitan projekt, ne samo za razvoj sporta i bolje uvjete za sve sportske klubove, već će se kroz realizaciju bazena i nogometnog igrališta stvoriti preduvjeti da Poreč postane grad sporta i time pokrene gospodarske projekte koji bi trebali produžiti turističku sezonu, jer sada je to ´prazno vrijeme´. Izgradnja objekta donosi određene probleme, koji se sada trebaju rješavati, a to je održavanje, da bi ono što manje opterećivalo gradski proračun. Sportska dvorana nije projektirana samo za sport, već i za druge djelatnosti koje dosad nismo imali prilike organizirati, kao što su kongresi i sajmovi. Uskoro će građanima Poreča, javnosti i gradskim vijećnicima biti prezentirana i izgradnja drugih objekata u sportskoj zoni te dinamika gradnje. Mislim da imamo snage da Sportsku zonu (osim hotela) realiziramo do kraja našeg mandata (svibanj 2009. godine)".
TEHNIČKI PODACI O DVORANI
Raščišćeni teren za gradnju sportske dvorane ima površinu od 13.503 četvorna metra, a dimenzije same dvorane će biti 73 x 102 metra. Građevinska bruto površina je 14.070 četvornih metara, a maksimalna tlocrtna površina 6.428 kvadrata.
Ukupna visina dvorane je 30 metara, a krov će biti na četiri razine.
Uz veliku dvoranu sportašima će na raspolaganju biti i mala dvorana od 213 kvadrata te fitness dvorana od 86 kvadrata.
Sportska dvorana će imati ukupno 3.710 mjesta, i to na fiksnim tribinama 1.898 te još 46 VIP mjesta i 46za invalide; na teleskopskim tribinama će biti 432 mjesta, a na montažnim 1.260.
Projekt potpisuje za grupu autora dr. Sonja Jurić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Novi Regional na kioscima – samo 15 kn !