Živimo u vremenu potpune kompjuterizacije, neovisno o tome je li nam to ugodno ili ne, a Veliki Brat odavno više nije samo orwellovska fikcija. Po Marsu upravo »zuji« Phoenix, kroz svemir poslan sa Zemlje, spušten na Crveni planet i tamo prikuplja uzorke, analizira i šalje podatke na Zemlju. Istovremeno u Hrvatskoj je ogromna gnjavaža prikupiti najobičnije podatke o dnevnom posjetu turista na Jadranu i drugdje po zemlji.
Ovoga smo tjedna, zahvaljujući »dobroj volji« ureda županijske Turističke zajednice, objavili dnevno »brojno stanje« turista u Istri. Taj podatak prikupljen je dijelom uz pomoć kompjuterske aplikacije koju je za TZ izradila jedna istarska softverska tvrtka, ali dijelom i »pješke« – telefonom, mejlom ili faksom iz lokalnih turističkih zajednica. Zar ne bi ti podaci mogli biti jednostavno ubačeni u jedinstveni program na zajedničkom serveru za cijeli sustav turističkih zajednica i dostupni jednim »klikom«?
– Nije logično da broj gostiju nemamo dnevno pod kontrolom. To je osnovni parametar temeljem kojeg se generira glavni prihod sustava turističkih zajednica – boravišna pristojba. Opet, nije logično ni da kompjuterizirano prikupljanje tih podataka organiziramo mi na razini regije, već bi to trebao napraviti HTZ. To sigurno nije skupa investicija, a njen bi se trošak mogao dijelom rasporediti na županijske TZ-e. Znam da su lani u Glavnom uredu krenuli u izradu odgovarajućeg softvera, ali ne znam zašto to još nisu napravili, odgovorio nam je Tomislav Popović, direktor istarskog TZ-a.
U Glavnom uredu HTZ-a, u Odjelu za informiranje, potvrdili su nam da rade na projektu potpuno umrežene i kompjuterizirane obrade podataka, ne samo praćenja broja gostiju i noćenja, nego i naplate boravišne pristojbe i turističke članarine. No, da bi umreženi sustav profunkcionirao, potrebno je da i u bazi, u svim lokalnim TZ-ima, postoji odgovarajuća informatička oprema i obučenost kadrova. Napominju i da nema ni zakonskih uvjeta koji bi nalagali jedinstveno prikupljanje podataka što također otežava uspostavu sustava.
Jedna od temeljnih zadaća HTZ-a, na čijem je čelu Niko Bulić, je i ustrojavanje hrvatskog turističkog informacijskog sustava. Novac i pamet za to ne bi smjeli biti problem. Doduše, može se loptica odgovornosti prebacivati na relaciji baza-centrala-zakon, može se i iz godine u godinu ponavljati ista opravdanja što taj posao (pre)sporo ide, ali aktualno stanje ukazuje i na subjektivne i objektivne slabosti samog sustava turističkih zajednica.

Bale nisu male

Tijekom ljeta TZ Istre prikupljat će jednom tjedno podatke o dnevnom posjetu i objavljivati ih na svojim web stranicama. Prvi pregled – zbirni i po lokalnim TZ-ima – s usporedbom prema istom lanjskom datumu objavljen je za noć između 8. i 9. srpnja i može se pogledati na www.istra.hr. Valja napomenuti da ti podaci nisu potpuno točni – ne samo zato što ima turista na crno, već i stoga što u praksi uvijek bude zakašnjelih prijava gostiju, naročito iz privatnog smještaja. Također, gdjekad i ponegdje »preskoče« se i turisti koji ne plaćaju boravišnu pristojbu, primjerice djeca, iako i njih valja računati i kao goste i kao potrošače. Statistici znaju »pobjeći« i tzv. vikendaši, pa i nautičari. Utoliko dnevni podatak o turističkom posjetu valja gledati okvirno i obzirno.

Uostalom, u prvom objavljenom pregledu nema podataka iz turističkih zajednica Bala, Ližnjana i Vodnjana. Nisu to destinacije poznate po brojnosti turista, ali ipak, uz privatni smještaj kojeg ima u svakoj, Bale imaju i kampove San Pol i Colone s oko tisuću mjesta, a Vodnjan dva mala hotela i »nedefinirano« turističko naselje Barbariga. Uz njihove podatke objavljena brojka od 157.551 turista u Istri mogla je biti barem jedan posto veća.

Goran Prodan, Glas Istre