NEWS

Petar Simonetti: Priobalje se nikako ne smije otuđiti!

29.09.2005. 00:00; ; Početna / Novosti / Petar Simonetti: Priobalje se nikako ne smije otuđiti!
605XO011485.jpg

Ugledni istarski stručnjak za zemljišno pravo i umirovljeni sveučilišni profesor Pravnog fakulteta u Rijeci Petar Simonetti jučer se još jednom oštro suprostavio ideji da se trgovačko društvo Brijuni Rivijera dokapitalizira sa šest milijuna četvornih metara zemljišta uzduž 24 kilometra obale brijunskog priobalja.

-Ta je ideja potpuno neprihvatljiva jer ćemo na taj način kad-tad izgubiti to vrijedno zemljište. Jedino moguće rješenje je da se u kapital tog trgovačkog društva unese pravo građenja, kako na izgrađeno, tako i na neizgrđeno zemljište. To u praksi znači da bi zgrade bile vlasništvo društva dok bi vlasnik zemlje ostao isti i na svojoj zemlji ubirao rentu. Za ostalo zemljište je moguć dugogodišnji zakup ili koncesija na pomorskom dobru koji se upisuju u zemljišne knjige. Na taj je način osigurana sigurnost, kako za ulagača, tako i za vlasnika zemlje koji stalno prima rentu preko spomenutih instrumenata a nikad ne otuđuje zemljište. Tvrdim da se vrijedna imovina na brijunskom priobalju kao naslijeđeno zajedničko dobro nipošto ne smije otuđiti već se potomstvu mora ostaviti oplemenjena a ne devastirana. Ako se sve rasproda tada vlast neće imati više nikakvih izvora prihoda već će se snalaziti udarajući još jačim porezima na poreske obveznike.

Ovih je dana Međunarodni monetarni fond od hrvatske vlade zatražio ubrzanu privatizaciju, a među tvrtkama koje se spominju je i Uljanik. Možemo li na isti način očekivati da MMF od Vlade za par godina zatraži i privatizaciju tvrtke Brijuni rivijera?

– Sigurno da je tako nešto moguće ali ukoliko primijenimo institut prava građenja tada ne možemo izgubimo zemlju. Ako zadržimo vlasništvo nad zemljom tada se ona ne može otuđiti već se mogu privatizirati samo dionice ili poslovni udjeli tvrtke. Stjecatelj tih dionica posredno dobiva samo pravo građenja i vlasništvo nad objektima a nikako nad zemljištem. Smatram da se strancima može dati pravo vlasništva nad javnim dobrom kroz tri spomenute forme: pravo građenja, zakup i koncesija.

Što mislite o prijedlogu da se zemljište umjesto dokapitalizacije da trgovačkom društvu u koncesiju?

-Koncesija se u principu osniva na zemljištu koje ima status javnog ili općeg dobra ali ne i na zemljištu nad kojim se može steći pravo vlasništva. Ipak, nije isključeno da država zasnuje koncesiju i nad zemljištem u brijunskom priobalju ali uz institut prava građenja. Oba ta instrumenta odvajaju zgradu od zemljišta. Primjerice, ako imamo koncesiju na sedamdeset godina nakon njenog prestanka vlasnik zemljišta postaje i vlasnik zgrade. Također, istim se ugovorom prema važećim hrvatskim zakonima utanačuje koliko će vlasnik zemljišta ulagaču platiti za sva ulaganja, odnosno za razliku u cijeni zemljišta koja je nastala osnovom ulaganja.

Kako komentirate odbijanje Savjeta za prostorno uređenja da prihvati predloženi koncept Brijuni Rivijere?

– Smatram da država ima obavezu očuvanja prostora kroz institucije prostornog planiranja. Dakle, bez obzira na činjenicu tko je vlasnik država putem svojih tijela propisuje pravila koja se moraju poštivati prilikom građenja. Putem prostornog uređenja se apsolutno može spriječiti devastacija, apartmanizacija i betonizacija i zato pozdravljam ovakav stav savjeta. Nadam se da će u odlučivanju o Brijuni Rivijeri pravovremeno sudjelovati sva nadležna tijela vlasti tako da nam se ne dogodi situacija da izgradimo objekte koji se kasnije moraju rušiti. Jer, tamo gdje ne funkcionira država vlada kaos. Smatram da ako budemo mudri još uvijek možemo sačuvati jadransku obalu i otoke kroz državne institucije koje se bave prostornim uređenjem.

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email