VALFRESCO 1224 S

Ove godine druženja uz pršute u Tinjanu neće izostati – počele su pripreme za ISAP 2022 godine

fip 2019
07.03.2022. 18:46; ; Početna / Gospodarstvo / Ove godine druženja uz pršute u Tinjanu neće izostati – počele su pripreme za ISAP 2022 godine

Manifestacije posvećene pršutu ove se godine napokon vraćaju u općinu istarskog pršuta!

Datumi za dvije najvažnije godišnje pršutarske manifestacije su određeni, pripreme su prema tim datumima i službeno započele, i glavni organizatori odnosno partneri, a to su Općina Tinjan te Udruga proizvođača istarskog pršuta i drugih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa su suglasni, manifestacije će se svakako održati, odustajanja nema, može biti jedino smanjenog opsega u skladu s epidemiološkim uvjetima koji će tada biti na snazi.

 “Kalendarski prva tinjanska manifestacija bit će ljetni Festival istarskog pršuta (FIP) u terminu od 15. do 17. srpnja, kada će se u večernjim satima, čim minu tada očekivane ljetne vrućine, a ljudi se vrate s mora ili s polja, predstaviti svi proizvođači istarskog pršuta, uz ležernije prateće programe. Svrha ovog tek nedavno uvedenog ljetnog sajma odnosno festivala pršuta je afirmirati istarski pršut i ponuditi ga na kušanje kako domaćim sladokuscima, tako i turistima u špici sezone, kada su uz obalne popunjeni i brojni smještajni objekti u unutrašnjosti Istre, pa tako i na Tinjanštini i u okolici.” –  govori načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin

No ono najvažnije, Internacionalni sajam pršuta (ISAP), svoj će veliki povratak imati u terminu od 14. do 16. listopada, a uz uobičajeni sajamski program te ponudu nekoliko desetaka pršuta iz više mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja, ocjenjivanje pršuta i dodjelu odličja najboljima, ISAP će obogatiti i brojni dodatni sadržaji. Među ostalima, po treći put trebalo bi se održati atraktivno natjecanje rezača pršuta, u planu su i radionice sljubljivanja pršuta i vina, na sajmu će gostovati i s Tinjanom zbratimljene pršutarske općine iz Austrije i Španjolske, a ako sve okolnosti budu normalne, neće nedostajati ni pratećih gastronomskih, sportskih, kulturnih i zabavnih programa.

Službeni početak priprema za ovogodišnji ISAP i FIP obilježen je okupljanjem prijašnjih i sadašnjih organizatora i inicijatora ove manifestacije u pršutani Mladena Dujmovića, a u znak podrške entuzijazmu i optimizmu s kojima se kreće u pripreme ovih manifestacija Dujmović je načeo brižljivo njegovani pršut star tri godine. Svježi but imao je oko 19 kilograma, a nakon trogodišnjeg zrenja spustio se na solidnih 10,6 kilograma. Već prve fete otkrile su njegovu prekrasnu zagasito crvenu boju, te kušačima podarile zamamne zrele mesne pa čak i voćne mirise, i nježne slatko-slane arome uz prvorazrednu topivost u ustima. Svatko bi poželio da ovakvih, trogodišnjih istarskih pršuta bude više, no doći će i taj dan!

Još od 2007. godine, kada se Tinjan proglasio „općinom istarskog pršuta”, ovoj se deliciji koja već stoljećima zauzima sam vrh istarske tradicijske gastronomije, u tinjanskom kraju posvećuje posebna pažnja. Od još uvijek nevelikog ukupnog broja istarskih pršutana četiri su na području općine Tinjan – Dujmović, Milohanić, Antolović i Radetić; na trgu pred općinskom zgradom podignut je i veliki kameni spomenik istarskom pršutu, nedaleko trga djelomično je već uređena Kuća istarskog pršuta u kojoj se u vrijeme ISAP-a održavaju degustacijske radionice.

Tinjan je sjedište i Udruge proizvođača istarskog pršuta i Udruge senzornih analitičara pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda Gustus, a tinjanske pršutarske manifestacije nezaobilazni su ne samo regionalni već i međunarodni događaji, pogotovo ISAP koji će se ove godine održati po 14. put, a u zlatno doba prije korone pohodilo ga je i do 25.000 posjetitelja.

“Istarski su pršuti sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) sve vidljiviji i sve traženiji na domaćem i inozemnom tržištu”, potvrđuje to Mladen Dujmović, tako da nakon dvogodišnje korona-pauze svi željno očekuju ponovna druženja uz izvrsne pršute u Tinjanu, jer istarski pršut ne pripada samo gastronomiji i ekonomiji, on je i nezaobilazni dio kulture ovih prostora.

P.I.

Galerija slika uz članak