Danas, 16. kolovoza u 19 sati otvara se izložba pod nazivom Dušan Džamonja – Grafike u galeriji Konobon ispred Jame Baredine.
Izložba možete posjetiti  do 16. rujna.

Dušan Džamonja (Strumica 1928. – Zagreb 2009.), jedan od najvećih hrvatskih i europskih
kipara, klasik moderne avangarde, umjetnik koji je obilježio hrvatsku, ali i svjetsku umjetnost druge polovine dvadesetog stoljeća. Crteži i grafike Dušana Džamonje jednako su važno sredstvo izražavanja ovog umjetnika kao i njegove skulpture. Na crtežima i grafikama Džamonja postiže jednaku sintezu svjetla i materijekoju ostvaruje u svojim skulpturama.
Dušan Džamonja je umjetnik čiji opus spaja vrijeme velikih umjetničkih avangardi pedesetih godina s trećim milenijem. Njegove skulpture nalaze se u najpoznatijim svjetskim zbirkama poput Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Nazionalgalerie u Berlinu, Peggy Guggenheim Collection u Veneciji, Musee d´Arte Moderne de la Ville de Paris u Parizu mnogim drugima, kao i u svim hrvatskim muzejskim institucijama.Bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. godine. Imao je mnogobrojne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je teško izdvojiti najvažnije, ali svakako treba spomenuti samostalnu izložbu na XXX.
venecijanskom bijenalu 1960. godine gdje je potvrđen značaj Džamonjina stvaralaštva
nominacijom za Grand Prix i iznimnom recepcijom međunarodne kritike zatim Dokumentu III u Kasselu, VIII bijenale San Paolo, Paris Place Vendome 1998. godine, Lisabon Praca do Commercio 1999. godine i mnoge druge.
Dušan Džamonja je bio iznimno vješt crtač i crtanje mu je bilo najvažniji dio planiranja i kreiranja, ali se nije posebno bavio grafikom. Pedesetih i šezdesetih godina to su bile jednostavne reprodukcije njegovih stranica studijskog bloka ili faksimili crteža. Prilika koju je koristio da kreira grafiku je bila novogodišnja čestitka. To su najčešće bili originalni crteži nastali isključivo za tu prigodu. Zanimljiva je serija velikih crteža (npr. crni papir – bijeli otisak) gdje se eksperimentiralo sa vrstom boje da bi se postigao trodimenzijomalni efekt, kao i s bojom podloge. Tek je u seriji od 4 crteža perom došlo do pomaka gdje je svaka boja crtana direktno na folije 1:1 tako da je rezultat izuzetno živ i blizak crtežu. U seriji etchinga (bakropisa) se eksperimentiralo s bojom i u cijeloj izloženoj seriji se mogu pratiti varijacije u podlozi, kao i sam kreativni proces. Naročito je izbjegavao grafike od devedesetih godina na dalje, kada mu se promijenila sama tehnika crtanja. Počeo je upotrebljavati otiske da dobije željene teksture u samom originalnom crtežu, tako da je smatrao da bi reprodukcija tih crteža bila preslična originalima što bi moglo dovesti do konfuzije na tržištu. No ipak na tržištu imamo izloženih nekoliko primjeraka serigrafija iz tog vremena.
Živio je i radio u Bruxellesu, Zagrebu i Vrsaru gdje se nalazi spomenički kompleks njegove kuće s atelierom i parkom skulptura.

a.i. LOZ