U organizaciji Zavičajnog muzeja Poreštine – Museo del territorio parentino, Odsjeka za povijest i Centra za istraživanje povijesti stanovništva sjevernog Jadrana Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Državnog arhiva u Pazinu 20. i 21. svibnja održan je jubilarni deseti međunarodni znanstveni skup Istarski povijesni biennale s temom „Corpus, carnalitas…: o tijelu i tjelesnosti u povijesti na jadranskom prostoru“. Skup je održan u potpunosti u online okruženju, zbog trenutne situacije vezano uz pandemiju virusa COVID-19.

Pozdravne su govore u ime organizatora uputili ravnateljica porečkog muzeja dr. sc. Elena Uljančić, prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta u Puli izv. prof. dr. sc. Renata Šamo te viša arhivistica Državnog arhiva u Pazinu Maja Milovan, voditeljica Odjela za informacijsko-dokumentacijske poslove s Knjižnicom. Uslijedilo je predstavljanje zbornika radova s prošloga skupa pod naslovom „Emotio, affectus, sensus…: o osjećajima u povijesti na jadranskom prostoru“. Zbornik je u ime uredništva predstavila izv. prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko, dok su o sadržaju i doprinosu zbornika hrvatskoj historiografiji govorili prof. dr. sc. Ivan Jurković i Gaetano Benčić, prof.

Istarski povijesni biennale jedan je od rijetkih skupova u regiji koji se bavi temama iz povijesti svakodnevice, a održava se bienalno od 2003. godine. Ove je godine bio posvećen tijelu i tjelesnosti u povijesti na jadranskom prostoru. Premda se istraživački interes za tijelo i tjelesnost pojavljivao u okviru francuske historije mentaliteta, povijesti medicine, historije žena i historijske demografije, tek se od 1990-ih godina unutar historijske znanosti konstituirala i nova subdisciplina – historija tijela. U tom smislu i ovogodišnji povijesni biennale nastoji spomenutu temu afirmirati u domaćoj historiografiji, posebice onoj koja proučava jadranski prostor. Autori su u svojim izlaganjima prikazali različite mogućnosti istraživanja tijela i tjelesnosti preko više vrsta povijesnih izvora za različita povijesna razdoblja – od antike preko srednjega vijeka do suvremenoga doba. Rezultate svojih istraživanja na ovogodišnju temu predstavilo je 22 znanstvenika iz Hrvatske, Italije i Slovenije.

Izlaganja su bila podijeljena u više dijelova, odnosno tematskih sekcija. Prvoga se dana u prvom dijelu tijelo promatralo kroz statutarne propise i sudsku praksu, te bračne procese (Marija Mogorović Crljenko (Pula): „Kazna, poniženje, prkos i tijelo u istarskim izvorima na razmeđu srednjeg i ranog novog vijeka“; Ermanno Orlando (Siena): „Corpi svelati, offesi, violati. Testimonianze dai processi matrimoniali (secc. XIV-XVI)“; Darja Mihelič (Ljubljana): „Telo kot predmet predpisanih sodnih sankcij (Po statutih Trsta, Izole in Pirana od 14. do 17. stoletja)“). Slijedio je dio posvećen tijelu iz antropološke i medicinske perspektive (Marta Jurković (Zagreb): „Antropologija tijela u djelu Umijeće medicinskih mjerenja Santorija Santorija“; Laura Casella (Udine): „I corpi dei familiari. Saperi medici e pratiche di cura nelle case aristocratiche friulane (XVII-XVIII secc.)“; Rino Cigui (Rovinj): „Curare i mali del corpo. La teriaca (triaca) magna e le sue leggendarie virtù terapeutiche“; Urška Bratož (Kopar): „Staro telo: medicinski pogled 19. stoletja“). Posljednji dio prvoga dana bio je posvećen tijelu iz povijesno-književne perspektive (Kosana Jovanović (Rijeka): „Svog tijela gospodarica? Žensko tijelo i tjelesnost u srednjovjekovnoj viteškoj književnosti jadranskog prostora“; Zrinka Blažević (Zagreb): „Graviter poeta tuus aegrescit: dispozitiv bolesnoga tijela u ranonovovjekovnom poetskom diskursu“; Ivana Brković (Zagreb): „Tijelo grijeha, tijelo pokore u Suzama sina razmetnog Ivana Gundulića“). Prvi dio drugoga dana bio je posvećen usporedbi tjelesnog i božanskog te srednjovjekovnim ritualima i ceremonijama vezanim uz tijelo (Nada Bulić – Ante Matan (Zadar – Pula): „Deus corporalis in Vegetii de re militari secundum MS. Corcyranum Croaticum“; Robert Kurelić (Pula): „Rituali tijela na jadranskom prostoru srednjovjekovlja“; Josip Banić (Poreč): „Anima a corpore separetur: Odnos kasnosrednjovjekovne države i tijela na sjevernojadranskom prostoru (Venecija i Akvilejski patrijarhat u XIV. – XV. stoljeću)“). U sljedećem su dijelu bila predstavljena istraživanja vezana uz odnos prema tijelu u oporukama, matičnim knjigama, pogledu na staro tijelo te na posmrtne ostatke (Trpimir Vedriš (Zagreb): „Nin u kojem se nalaze tijela sv. Anselma i sv. Marcele”: prilog raspravi o identitetu relikvijara ninskih svetaca zaštitnika“; Gordan Ravančić (Zagreb): „Odnos prema tijelu u dubrovačkim oporukama u 13. i 14. stoljeću“; Slaven Bertoša (Pula): „Odlazak duše na nebo, a tijela u zemlju. Primjeri iz matičnih knjiga umrlih Župe Uznesenja Marijina u Puli (XVII. – XIX. stoljeće)“; Dragica Čeč (Kopar): „Telo reveža v kontekstu institucionalne podpore“; Milan Radošević (Pula): „Veći od života – sudbina posmrtnih ostataka Vladimira Gortana (1929. – 1953.)“). Posljednji je dio bio posvećen istraživanjima vezanim uz konkubine, spolno nasilje te znakove na tijelu (Milena Joksimović (Pula): Ljubavnice, priležnice, partnerice – o konkubinama i konkubinatu u rimskim epigrafskim svjedočanstvima iz Regio X“; Danijela Doblanović Šuran (Pula): „Seksualno nasilje u Savičenti na izmaku 16. i početkom 17. stoljeća“; Matija Drandić (Rovinj): „Identità sigillate – il significato dei segni sul corpo in Istria e nell’Adriatico settentrionale nella prima età moderna“). Istarski povijesni biennale uvijek su pratile i žive rasprave o pojedinim temama. Ni ove godine, unatoč virtualnom okruženju, rasprave nisu izostale, štoviše bile su izuzetno žive i plodonosne. Nakon zaključne rasprave prema ustaljenom običaju najavljena je i tema sljedećeg istarskog povijesnog biennala, a to je selo i seljaci.

Skup i zbornik financijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Istarska županija – Upravni odjelu za kulturu i zavičajnost, Grad Poreč-Parenzo i ostali istarski gradovi i općine.