Članovi Odbora, Šime Kalčić, Darko Požarić, Slavko Jekić, Boris Goleš i Zlatko Šehanović raspravljali su o materijalu " Porečko gospodarstvo urazdoblju 1978-2008. godine", sezonskoj prodaji – sa privremenih prodajnih mjesta van trgovina – kiosci, štandovi, klupe, te aktualnom stanju u ribarstvu na Poreštini i Jadranu.

Šime Kalčić je opisao stanje u gospodarstvu grada Poreča 80-ih godina prošlog milenija. Osim što se radilo o potpuno drugom političkom i gospodarskom sustavu u odnosu na danas, naglasio je kako je tadašnja privreda ( uglavnom turistička ) imala vrlo izraženu radno-socijalnu komponentu, te da je gospodarstvo uvelike brinulo o potrebama radnika i van radnog mjesta.Kao primjer tome naveo je izgradnju stanova za radnike ( oko 100 godišnje ), plaćeni boravak na snijegu ili u toplicama, zimnicu i sl. Jednako tako gospodarstvo je brinulo i o općim potrebama grada Poreča u smislu izdvajanja za izgradnju komunalne infrastrukture ( vodoopskrba , kanalizacija ), još 1980. godine postojala je inicijativa za ulaganjem u malu privredu i to kao treći razvojni pravac Općine. Šime Kalčić je ocjenio da je politika imala vrlo mali upliv u gospodarstvo, iako i danas postoji razmišljanje da je sve vodila i svime rukovodila Partija.
" Radnik nije bio TROŠAK ( kao danas ) i možda je u toj kratkoj konstataciji sadržana bit odnosa u gospodarstvu tog razdoblja", zaključio je Kalčić.

Slavko Jekić je govoreći o radu štandova, kioska i klupa na području grada Poreča, ukazao na slijedeće:
– U 2007. godini u Poreču je radilo 42 štanda od kojih je Grad naplatio 1.045.360 kuna, odnosno 24.889 kuna ( 3.363 €ura ) po jednom štandu, u prosjeku;
– U 2007. godini u Poreču je radio 91. pokretni objekt ( kiosci, klupe i zabavne radnje ) od kojih je Grad naplatio 1.694.250 kuna, odnosno 18.618 kuna ( 2.516 €ura ) po jednom objektu u, u prosjeku.
Za pretpostaviti je da svaki od tih objekata obrne godišnje između 25.000 i 60.000 €ura, odnosno prosječno cca. 40.000 €ura, što u apsolutnom iznosu iznosi 5.320.000 €ura, odnosno oko 39.368.000 kuna. Grad od svega toga prihoduje 2.739.610 kuna ( 370.217 €ura ), odnosno oko 7 %. Slavko Jekić je zaključio : "Svaki je komentar suvišan".
Nakon rasprave predloženi su slijedeći zaključci :

• Sve štandove , klupe i zabavne radnje prebaciti sa atraktivnih lokacija u gradu na drugu manje atraktivnu lokaciju npr. uvala Peškera ( umjesto zabavišta );
• Povećati početnu cijenu najma, odnosno povećati prihode Grada od najma;
• Površine „ oslobođene „ od privremenih objekata urediti, te eventualno iznajmiti za potrebe ugostiteljskih objekata;

U obrazloženju tih zaključaka naveli su sljedeće:

• Svjedoci smo ubrzanog propadanja radnji, trgovina, općenito poslovnih prostora u čvrstim objektima uže gradske jezgre, najvećim dijelom uzrokovano nelojalnom konkurencijom jeftine robe upitnog porijekla i kvalitete sa štandova i klupa.
• Vlasnici i najmoprimci poslovnih prostora u gradu rade na rubu egzistencije, veći su dio godine zatvoreni, ne upošljavaju nove djelatnike, ne uređuju poslovne prostore, ne ostvaruju profit, smanjuju kvalitetu robe kako bi konkurirali privremenoj prodaji.
• Kada bi se samo dio od ranije navedenih sredstava prelio u prihode gradskih poslovnih prostora vjerujemo da bi vratili osmjeh na mnoga ispaćena lica.
• Ovaj grad se treba, ako želi biti grad sa četiri zvjezdice, riješiti nekvalitetne ponude roba i usluga.

Boris Goleš je upozorio da ribarstvo, kao grana, u ukupnom gospodarstvu grada Poreča učestvuje vrlo malo, gotovo zanemarivo, a to je potkrijepio podatkom da na području Poreča radi 15 kočarica i cca. još 30 brodica za priobalni ribolov. To ukupno čini cca. 45 subjekata.
Već se godinama smanjuje broj ribara i brodova, a i danas postoji intencija da se ovo malo ribara što je preostalo iseli iz gradske luke i vezovi prepuste jahtama.
Osnovni problem ribarstva u Gradu je što RIBE ima puno manje nego ranije, sa tendencijom da je uopće na bude.
Brodovi su sve opremljeniji, alati sve savršeniji, a brigu o ribi ne vodi nitko ili gotovo nitko.
Postavlja se pitanje što će prodavati burza ribe u Poreču, ako ribe nema, odnosno ono malo što se ulovi prodano je „ još u moru „ prije nego je iskrcano na obali.
Potrebno je zaštiti more i sve njegove resurse i to na znanstvenoj osnovi, obuhvativši cijeli Jadran sa svim svojim različitostima, te poraditi na obnovi ribljeg fonda.
Goleš je na kraju sugerirao: "Jadransko more treba ODMORITI , OPORAVITI i tek onda ponovno predati na UPORABU".

Zlatko Šehanović se založio da se uspostaviti direktan kontakt sa građanima, da se čuju njihova razmišljanja i saznaju njihovi problemi, te je kao jednu od akcija predložio ANKETIRANJE, i to npr. :

• da li je društveni život ranije bio ugodniji;
• uklonimo štandove iz grada;
• ostavljamo li djeci dugove prekomjerne neprofitne izgradnje;
• trgovački centar umjesto štandova.

Slijedeća sjednica Savjeta najavljena je za 26.3.2008. 

Za Poreštinu.info: R.V.Aleksić