HRVATSKA bi mogla ukinuti praksu plaćanja novčanih kazni izravno u gotovini policajcima, najavljuje vlada u Strategiji sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, piše index.hr

Kazne se više neće smjeti plaćati policajcima u kešu

To je jedna od mjera koje se planiraju u sljedećem desetljeću, a trebala bi smanjiti korupciju u policiji. U dokumentu se, međutim, ni za ovu ni za druge antikorupcijske mjere koje se najavljuju ne navodi konkretno kada bi se trebale uvesti. 

“Kao jedan od mogućih načina upravljanja korupcijskim rizicima u radu policije prepoznata je potreba moderniziranja načina plaćanja novčanih kazni odnosno napuštanja prakse plaćanja novčanih kazni izravno u gotovini policijskim službenicima. Osim toga, s ciljem osiguravanja objektivnosti i transparentnosti odluka u kontekstu imenovanja u policiji potrebno je istražiti mogućnosti za daljnje poboljšavanje postojećih procesa imenovanja i napredovanja u policiji”, navodi se u vladinom nacrtu prijedloga Strategije sprječavanja korupcije.

PNUSKOK i USKOK

Navodi se i kako je radi sprječavanja korupcije potrebno kontinuirano jačati tijela koja djeluju u području represivnog aparata pa se tako konkretno navodi potreba za dodatnim jačanjem ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK), konkretnije, potreba za obnovom, digitalizacijom i opremanjem pametnom tehnologijom prostora PNUSKOK-a na nacionalnoj i regionalnim razinama, uključujući uređenje i opremanje suvremenom tehnologijom prostorija za ispitivanje i čuvanje uhićenih osoba, prostorija za pohranu oduzetih predmeta, forenzičke laboratorije te ostale popratne sadržaje.

Ovo se proširuje i na pravosuđe, konkretno na USKOK.

“S ciljem jačanja kapaciteta USKOK-a u planu je unapređenje odredbi Zakona o USKOK-u u smislu omogućavanja fokusiranja na kaznene postupke za kaznena djela korupcije visokog profila uz odgovarajuće procesne mogućnosti za sudove i državna odvjetništva kako bi se postupci okončali u razumnom roku”, najavljuje se u dokumentu. 

Najavljuje se i unaprjeđenje Zakona o kaznenom postupku kako bi se povećala efikasnost postupaka i kako bi se oni okončali u razumnom roku.

Vladina očekivanja od novinara, spominju se i promjene Zakona o vladi i promjene za izbor saborskih zastupnika

Vlada u svojoj strategiji otvoreno ističe očekivanja od novinara u otkrivanju korupcije pa tako pišu da je potreban dodatni angažman novinara i dubinsko istraživanje tema od javnog interesa, jačanje kritičkog kapaciteta i društvenog utjecaja elektroničkih publikacija.

Najavljuju i kako će se mijenjati Zakon o vladi, pri čemu bi članovi vlade izgubili imunitet za koruptivna kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora do pet godina.

Trebao bi se, najavljuje vlada, mijenjati i Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor tako da se uskladi s novim Zakonom o lokalnim izborima. Tako se ni za sabor ne bi mogli kandidirati oni koji su osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci ili je ona zamijenjena kaznom za opće dobro ili se primjenjuje uvjetna osuda (sada se ne mogu kandidirati samo oni osuđeni na najmanje šest mjeseci bezuvjetno).

Zdravstvo

U Strategiji se naglasak stavlja i na zdravstvo pa se tako najavljuje preciziranje u kojim bi slučajevima moglo doći do sukoba interesa kad zdravstveni radnici rade i u javnim ustanovama, ali i privatnim klinikama jer se nemogućnost da pacijenti neku zdravstvenu uslugu dobiju u javnoj ustanovi, ali je mogu dobiti (naravno i platiti) u privatnoj ustanovi također tumačila kao prikrivena korupcija.

U dokumentu se govori kako je identificirano da su dospjele nepodmirene obveze uglavnom nastale u bolnicama, posebno u onima koje su u vlasništvu županija. “Zbog nedovoljno naprednog sustava kontrole postoji opravdana sumnja da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na stvarno provedenim medicinskim postupcima već postoji mogućnost maksimizacije iznosa fakture od strane bolnica prema HZZO-u, što samo dodatno i neopravdano financijski iscrpljuje zdravstveni sustav. v. Unaprjeđenjem sustava plaćanja u smislu digitalizacije i povezivanja različitih tijela uključenih u proces, odnosno transparentnim uparivanjem računa bolnica s izvršenim terapijskim postupcima, poboljšala bi se i kontrola nad upravljanjem financijskim resursima i izvršavanjem ugovornih obveza u zdravstvu te je nužno poduzimanje mjera u svrhu postizanja navedenog cilja”, navodi se u Strategiji.