Autobus pred hotelom u kasnim večernjim ili noćnim satima iskrcava goste. Naravno, iskrcavanje ne prolazi bez žamora zbog kojeg iziritirani susjed zove inspekciju, jednom, dvaput, triput… I inspektor konačno samo usmenim nalogom zbog buke hotel zatvara na punih mjesec dana.

Nije se zbilo, no teoretski prema slovu hrvatskog zakona ovakav scenarij je itekako moguć. Ovo je samo jedan od primjera kako hrvatski zakoni reguliraju turističku djelatnost, a koja po »šumi« propisa nije nikakav hrvatski izuzetak. Slučajno ili ne, upravo prije ulaska u izbornu godinu, točnije 28. prosinca, na snagu je stupio i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti od kojeg se očekivalo mnogo, no prema komentarima turističkih djelatnika predstavlja tek manji pomak nabolje.

Jedna od značajnijih pozitivnih novina za ugostitelje je to što prema novom zakonu ne moraju ovjeravati cjenike, kao i to što je ukinuta institucija voditelja poslovanja. No, turistički djelatnici ostali su nezadovoljni načinom definiranja radnog vremena, što je bila i jedna od najvećih primjedbi na dosadašnji zakon.

– Svima je jasno da potrebe svih gradova nisu iste. Međutim, zakon sve tretira jednako, s time da je lokalnoj samoupravi dana mogućnost da može produžiti propisano radno vrijeme za najduže dva sata, ali isto tako može utvrditi raniji završetak radnog vremena za one koji kontinuirano rade prekršaje. To konkretno znači da restorani i barovi imaju radno vrijeme od 6 do 24 sata, s time da im znači lokalna samouprava može dodati još dva sata, rekao je Dražen Lesica, predsjednik županijskog Ceha ugostitelja, dodajući da je tu, međutim, ostavljena jedna velika nelogičnost, a to je mogućnost dvojne registracije.

Novina je i da su jedinice lokalne samouprave obvezne napraviti »kartu buke« te označiti dijelove gdje će dopustiti produženo radno vrijeme. Dakle, načelnik ili poglavarstvo će morati preuzeti odgovornost i reći da je određeni dio grada ili ulica turistička te da u njima ugostitelji imaju prednost u odnosu na »spavače«. No, ugostiteljima i dalje možda najveći »trn u oku« ostaju visoke i rigorozne kazne, među kojima izdvajaju da inspektorat usmenim nalogom objekt ima pravo zapečatiti na čak mjesec dana. Novost je i to da se pečaćenje zbog prekoračenja radnog vremena neće izvršiti ako ugostitelj u roku od dva dana od donošenja usmenog rješenja dostavi dokaz o uplati 30 tisuća kuna.

U ugostiteljskim udruženjima svjesni su, međutim da će biti potrebno mnogo vremena za provedbu novih zakonskih odredbi. U roku od šest mjeseci mora se donijeti i Pravilnik koji će detaljnije definirati nove odredbe, a nakon toga će ugostitelji imati pet godina prijelaznog perioda da se usklade s novom zakonskom regulativom. Premda još uvijek nema konkretnih najava, postoje naznake da bi se tijekom prijelaznog razdoblja ugostiteljima ponudile prve subvencionirane kreditne linije.

Novi je zakon, za razliku od ugostiteljstva, nešto više reda uveo među vikendaše koji su itekako znali pronalaziti rupe u zakonu te i po stotinjak ljudi proglašavati »prijateljima«. No sada se točno definira broj »prijatelja« kojih u privatnom smještaju, uz članove uže obitelji, može biti do petnaest.

Ivica Bogović, direktor ureda TZ-a otoka Krka, istaknuo je da je po pitanju »prijatelja« na Krku već puno napravljeno u suradnji s Državnim inspektoratom. Osim toga, novim je zakonom definirano i da fizičke osobe, bez da otvaraju obrt ili registriraju tvrtku, mogu iznajmljivati do 16 kreveta, ne ubrajajući pomoćne.

U Hrvatskoj udruzi hotelijera kao najveći nedostatak novog zakona navode kazne koje su i dalje drastične, dok s druge strane pohvaljuju što je uvedena praksa osiguranja gostiju od nesretnog slučaja. Među nizom primjedbi koje nisu usvojene, u HUH-u također navode nefleksibilnost u određivanju radnog vremena, zatim da se i kampovima moglo omogućiti dobivanje privremenog rješenja za rad ukoliko nemaju uporabnu dozvolu te da bi umjesto usvojenog rješenja bilo svrsishodnije da se u objektima u kojima se nalaze pokvarljive namirnice u određenom roku omogući njihovo iznošenje, a objekt tek onda zapečati.

Sportaši i lovci postaju »ugostitelji«

Novi je zakon detaljnije definirao tko se smatra ugostiteljem pa se tako uz »klasične« ugostitelje u tu kategoriju ubrajaju javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zdravstvene ustanove lječilišta, planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima, lovačke udruge, amaterske sportske udruge i ostali koji pružaju ugostiteljske usluge. Time se pokušalo »zauzdati« nelojalnu konkurenciju koju za ugostitelje predstavljaju udruge i udruženja koja u svojim prostorima prodaju jelo i piće, a ne moraju zadovoljiti svu silu propisa kao registriran ugostitelj.

Alenka Juričić, Glas Istre